Čudnovati Stonehenge: Misterija posvađala arheologe - ko je i kako premjestio kamene gromade?
Novi dokazi ukazuju na to da su ljudi iz kamenog doba zaista premještali masivne kamene gromade Stonehengea više od 200 kilometara do unutrašnjeg prstena ove strukture, i to bez pomoći glečera.
Iako nije najveća stijena misterioznog monolita, unutrašnji prsten teži čak 3,9 tona, svaki.
"Ljudski napor u prikupljanju i premještanju ovog kamenja na takve udaljenosti ne može se precijeniti", objasnili su arheolog Univerziteta Aberystwyth Richard E. Bevins i njegove kolege na Anthropology.Netu. "To govori o izuzetnom nivou planiranja i organizacije u neolitskom dobu."
Prognoza meteorologa iz Hrvatske: "U subotu snijeg, a tek ćete se iznenaditi šta stiže u nedjelju"
Craig Rhos-y-Felin
Godine 1924, kamen Newall otkrio je britanski arheolog William Hawley. Asistent na iskopavanjima, R.S. Newall je sumnjao da su stijena i njen plavi kamen morali biti preneseni cijelim putem procesima glacijacije. Ova teorija se od tada takmiči s naizgled herkulovskom idejom da su ljudi sami izvršili pomjeranje.
Ali, Bevins i kolege sugeriraju da tragovi na kamenju nisu znakovi abrazije glečera, već su ih napravile ljudske ruke u kombinaciji s općim površinskim trošenjem. Fragmenti u Stonehengeu imaju oštećenja rubova koja odgovaraju namjernom oblikovanju, a ne eroziji, tvrde oni.
Njihova analiza iz 2023. godine sugerira da kamen potiče od stijene na planinama Preseli u Walesu, poznatom kao Craig Rhos-y-Felin.
"Geohemijski potpis se savršeno poklapa", kažu istraživači. "Nema uopšte dvojbe o njegovom porijeklu."
Međutim, drugi istraživači su osporili ove nalaze.
"Najjednostavnije objašnjenje prisustva plavog kamenja u Stonehengeu je da su to glacijalno eratično kamenje sa zapada, postavljeno ledom na nekom mjestu koje tek treba otkriti, na ili blizu Salisbury ravnice, sakupili i koristili graditelji kamenog spomenika", napisao je arheolog Brian Stephen John sa Univerziteta Durham u radu iz 2024. godine.
Ali ako je plavo kamenje transportovano ledom barem dijelom puta, trebalo bi biti više dokaza o drugim stijenama poput ovog, tvrde Bevin i tim.
Misterija i dalje
"Potpuno odsustvo uočenih doleritskih eratičkih kamenja dalje na istok od blizine Narbertha... snažno govori u prilog ljudskog transporta", zaključuju oni.
Kako je tačno ovo postignuto još uvijek je misterija.
Istraživanje objavljeno prošle godine također sugerira da je centralni Alter kamen, Kamen 80, transportovan čak 750 kilometara s lokacije u Škotskoj. Ako je hipoteza o ljudskom transportu tačna, Stonehenge je nevjerovatan primjer koliko dugo ljudi postižu ogromne podvige domišljatosti i inženjerstva koristeći malo više od snage i timskog rada.
Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Archaeological Science: Reports.
Šta je Stonehenge i gdje se nalazi?
Stonehenge je građevina iz neolitika i brončanog doba, smještena u okolini Amensburya, u engleskom okrugu Wiltshire, otprilike 13 km sjeverozapadno od Salisburya. Stonehenge je dio UNESCO-ve Zaštićene baštine.
Spomenik datira od mlađeg kamenog do starijeg brončanog doba (3000. – 1000. p.n.e). Spada među megalitičke spomenike jer je građen od ogromnih kamenih blokova. Spomenik je danas u ruševnom stanju, a nije poznato kojoj je svrsi Stonehenge služio, no smatra se u obredne ili vjerske svrhe. Otprilike 80 stubova (tzv. plavih kamena, zbog njihove boje) od vulkanskih stijena je podignuto u dva koncentrična kruga u središtu mjesta.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
