Teška bitka za 'najvećim blagom u historiji čovječanstva': Tri države u utrci

Španjolsku galiju San José, koju zovu najvrednijom olupinom broda na svijetu, Britanci su potopili blizu obale Kolumbije prije više od 300 godina. Prevozila je zlato, srebro i smaragde vrijedne oko 18 milijardi dolara, a burna rasprava o tome ko je zapravo vlasnik spomenutog blaga i što bi trebalo učiniti s olupinom traje i dandanas.

Pravo na brod polažu i Španjolska i Kolumbija, ali i američka kompanija za spašavanje, kao i domorodačke skupine u Južnoj Americi. Nakon sudskih zavrzlama u Kolumbiji i SAD-u, slučaj je sad završio pred Stalnim arbitražnim sudom u Haagu.

Kolumbijska vlada ostatke plovila želi izložiti u muzeju, ali arheolozi smatraju da bi olupinu trebalo ostaviti tamo gdje jest. Historičari pomorstva kažu da je San José groblje (u potonuću je, naime, poginulo 600-tinjak ljudi) i da ga kao takvo treba poštivati.

Trending

Održana svečana akademija: Unaprijeđeno 176 policijskih službenika Federalne uprave policije

"Ne vidim lak izlaz iz ove zbrke. Španjolska država, kolumbijska vlada, razne domorodačke skupine, lovci na blago... Mislim da ne postoji rješenje koje bi zadovoljilo sve strane", rekla je Carla Rahn Phillips, historičarka i autorica knjige o San Joséu.

Spomenuti brod potonuo je 1708. godine dok je plovio iz današnje Paname prema lučkom gradu Cartageni u Kolumbiji. Odatle je trebao prijeći Atlantik sve do Španjolske. No presreo ga je britanski ratni brod. Britanci, koji su tad bili u ratu sa Španjolcima, zapravo su htjeli zaplijeniti brod i njegovo blago, ali pogreškom su pucali iz topa i pogodili skladište baruta na San Joséu. Brod je eksplodirao i potonuo u svega nekoliko minuta, piše BBC.

Olupina je ležala na morskom dnu do 1980-ih, kad ju je pronašla američka kompanija za spašavanje, Glocca Mora. Pokušali su nagovoriti Kolumbijce da uđu u partnerstvo kako bi prikupili blago i podijelili zaradu, no nisu se mogli dogovoriti oko podjele udjela pa je slučaj završio na sudu.

Da stvar bude još zamršenija, Kolumbijci su 2015. tvrdili da su pronašli brod na drugom dijelu morskog dna i smatraju da kompanija Glocca Mora, danas poznata kao Sea Search Armada, nema pravo ni na njega ni njegovo blago, koje uključuje 116 čeličnih škrinja punih smaragda i 30 miliona  zlatnika.

A tu je i Španjolska, koja smatra da San José i njegov teret trebaju ostati u državnom vlasništvu, dok domorodačke skupine iz Bolivije i Perua kažu da i one imaju pravo na barem dio plijena. Oni pak tvrde da su Španjolci tokom kolonijalnog razdoblja blago oteli iz rudnika u Andama.

"To bogatstvo došlo je iz rudnika Potosí u bolivijskom gorju i pripada našim ljudima. Zato mislimo da ga treba podići s morskog dna i spriječiti lovce na blago da ga ukradu", kaže Samuel Flores, predstavnik naroda Qhara Qhara, koji pripada jednoj od domorodačkih skupina.

Rahim Moloo, odvjetnik koji zastupa Sea Search Armadu, teret potopljenog broda opisao je kao "najveće blago u historiji čovječanstva".

Inače, San José, kojeg zovu i "svetim gralom brodoloma", samo je jedan od oko tri miliona potopljenih brodova na dnu okeana. Često je nejasno ko ih posjeduje, ko ih ima pravo istraživati ​​i - ako je na brodu bilo blago - ko ga ima pravo zadržati.

Godine 1982. Ujedinjeni narodi usvojili su Konvenciju o pravu mora, opisanu kao "ustav okeana", ali ista govori vrlo malo o brodolomima. Zbog toga je UN 2001. usvojio drugi skup pravila, UNESCO-ovu konvenciju o podvodnoj kulturnoj baštini. No mnoge zemlje odbile su je ratificirati, a među njima su i Kolumbija te SAD.

"Bojim se da međunarodno pravo nema jasne odgovore. Za mnoge arheologe, olupine poput San Joséa trebale bi biti ostavljene na miru i istražene ‘in situ‘, na dnu oceana", rekao je Michail Risvas, odvjetnik sa Univerziteta Southampton u Velikoj Britaniji te stručnjak za međunarodnu arbitražu i pomorske sporove.

Juan Guillermo Martín, kolumbijski pomorski arheolog koji je pomno pratio slučaj San Joséa, također smatra da olupina treba ostati na dnu mora, zajedno s ljudskim ostacima 600-tinjak članova posade.

"Blago je dio arheološkog konteksta i kao takvo nema komercijalnu vrijednost. Njegova vrijednost je strogo naučna", zaključio je.