Teleskop James Webb snimio neobičan prizor u svemiru
Prije nekoliko sedmica teleskop James Webb snimio je najudaljeniju zvijezdu ikada, a sada su naučnici na drugoj fotografiji pronašli nešto vrlo zanimljivo. Kosmički upitnik!
Izvorna fotografija objavljena 26. jula prikazuje par "mladih" zvijezda, nazvanih Herbig-Haro 46 i 47.
Udaljene su 1470 svjetlosnih godina i nalaze se u sazviježđu Vela unutar Mliječnog puta, još uvijek se aktivno formiraju i kruže jedna oko druge.
Eksplozija u Zagrebu uznemirila građane: "Kao da je ratno stanje"
Ove su zvijezde posmatrane još pedesetih godina prošlog vijeka, no tek ih je sofisticirana tehnologija teleskopa James Webb uspjela snimiti u najvećoj rezoluciji i najvišem nivou detalja. Teleskop James Webb ima mogućnost snimanja svemira na dužim valnim dužinama od ostalih svemirskih teleskopa.
A upravo na toj fotografiji pojavio se neobičan prizor - upitnik. Naučnici nisu potpuno sigurni šta je to, ali imaju nekoliko ideja na temelju njegovog oblika i položaja.
NASA objavila slike Grenlanda u rasponu od 40 dana: Promjene su veoma zabrinjavajuće
"Prvo u šta možemo biti sigurni je da to nije zvijezda u Mliječnom putu. Zvijezde uvijek imaju 'šiljke', a pomoću teleskopa Jamesa Webba obično ih se vidi šest do osam. Dakle, nepostojanje 'šiljaka' govori da nije stvar u zvijezdama", rekao je Matt Caplan, profesor fizike na Univerzitetu Illinois.
Christopher Britt iz Naučnog instituta za svemirski teleskop rekao je da je moguće da se galaksije udaljene milijarde svjetlosnih godina spajaju.
"To je česta pojava, galaksije izvan Mliječnog puta rastu i razvijaju se, zbog čega se ponekad sudare sa svojim prvim susjedima. A kada se to dogodi, mogu poprimiti različite oblike, uključujući i oblik upitnika", rekao je.
Naučnici zbunjeni: NASA objavila fotografije površine Crvene planete
Caplan naglašava da je vrlo teško biti siguran u sve detalje prizora u svemiru jer se Sunce kreće svojom orbitom, a i galaksija sastavljena od zvijezda ide u smjeru u kojem je vuče gravitacija. Ova vrsta integracije je "sudbina" naše galaksije, za koju se procjenjuje da će se spojiti s galaksijom Andromeda za oko četiri milijarde godina.
Oba su se naučnika složila da bi daljnje istraživanje spektroskopskih podataka moglo otkriti više detalja o udaljenosti i hemijskom sastavu upitnika. Ali to se neće dogoditi.
"Ne vjerujem da će iko dalje istraživati upitnik jer još uvijek izgleda kao priče lokalnih medija poput 'Čovjek pronašao komad pečene piletine koji izgleda kao George Washington'. Ali postoje uvidi koje možemo dobiti ako smo dovoljno motivirani", zaključio je Caplan, piše Smartlife.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
