Nobelova nagrada za fiziku: Trojica naučnika dobitnici prestižnog priznanja
Američki naučnici John Clarke, Michel Devoret i John Martinis dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku 2025. godine za "eksperimente koji su otkrili kvantnu fiziku na djelu".
"Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku otvorila je mogućnosti za razvoj sljedeće generacije kvantne tehnologije, uključujući kvantnu kriptografiju, kvantne računare i kvantne senzore", navodi se u saopćenju Kraljevske švedske akademije nauka.
Dobitnici su izveli eksperimente s električnim krugom u kojem su demonstrirali kvantno-mehaničko tuneliranje i kvantizirane energetske nivoe u sistemu dovoljno velikom da može stati u ruku, navodi akademija.
Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski
"Osjećam se potpuno zatečeno. Naravno, nikada mi nije palo na pamet da bi ovo mogla biti osnova za Nobelovu nagradu", rekao je Clarke telefonom na Nobelovoj press konferenciji.
Clarke, rođen u Velikoj Britaniji, profesor je na Univerzitetu Kalifornije, Berkeley, u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ovo su dobitnici: Dodijeljena Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Devoret, rođen u Francuskoj, profesor je na Univerzitetu Yale i Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari, gdje je i Martinis također profesor.
Nobelova nagrada za fiziku dodjeljuje se od Kraljevske švedske akademije nauka i uključuje novčanu nagradu u ukupnom iznosu od 11 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona dolara), koja se dijeli među dobitnicima, što je često slučaj.
Nobelove nagrade ustanovljene su oporukom Alfreda Nobela, koji je stekao bogatstvo izumom dinamita. Od 1901. godine, s povremenim prekidima, nagrade se svake godine dodjeljuju za dostignuća u nauci, književnosti i miru. Kasnije je dodana i nagrada za ekonomiju.
Fizika je bila prva kategorija spomenuta u Nobelovoj oporuci, vjerovatno zbog značaja koji je to polje imalo u njegovo vrijeme. Danas se Nobelova nagrada za fiziku i dalje smatra najprestižnijom nagradom u toj disciplini.
Među prošlim dobitnicima nagrade nalaze se neka od najuticajnijih imena u historiji nauke, kao što su Albert Einstein, Pierre i Marie Curie, Max Planck i Niels Bohr, pionir kvantne teorije.
Prošlogodišnju nagradu osvojili su američki naučnik John Hopfield i britansko-kanadski Geoffrey Hinton za proboje u oblasti mašinskog učenja, koji su podstakli bum vještačke inteligencije - razvoj o kojem su obojica također izrazili zabrinutost.
U skladu s tradicijom, nagrada za fiziku je druga koja se dodjeljuje ove sedmice, nakon što su dvoje Amerikanaca i Japanac osvojili nagradu za medicinu za proboje u razumijevanju imunološkog sistema. Nagrada za hemiju slijedi u srijedu.
Nagrade za nauku, književnost i ekonomiju uručuje švedski kralj na ceremoniji u Stockholmu 10. decembra, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela, nakon čega slijedi svečana večera u gradskoj vijećnici.
Nagrada za mir dodjeljuje se u posebnoj ceremoniji u Oslu, a bit će objavljena u petak.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
