Naučnici vjeruju da su pronašli kolijevku čovječanstva: Da li su ovdje nastali moderni ljudi?

Naučnici u Australiji izazvali su burnu raspravu nakon što su objavili da su otkrili mjesto gdje su se moderni ljudi prvi put pojavili. Ova tvrdnja dolazi iz genetske analize, ali neki stručnjaci upozoravaju na previše pojednostavljene zaključke.

Uprkos tome što nauka tokom godina otkriva mnogo informacija o evoluciji i historiji planete, još uvijek postoji mnogo nepoznanica. Nova istraživanja često dovode do novih spoznaja o našoj prošlosti. U 2019. godini, profesoricaa Vanessa Hayes, genetičarka iz Garvan Instituta za medicinska istraživanja u Sydneyu, i njezin tim analizirali su 1.217 uzoraka mitohondrijske DNA. Taj tip DNA prenosi se s majke na dijete.

Uzorci DNA potječu od ljudi koji žive u južnoj Africi, a Hayes ističe da je poznato kako su moderni ljudi nastali u Africi prije otprilike 200.000 godina. Međutim, ono što nije bilo jasno do ove studije jest tačno mjesto porijekla ljudi. Tim je kartirao najstariju poznatu materinsku lozu modernih ljudi i otkrio da se ona proteže od Namibije, preko Bocvane, do Zimbabvea.

Trending

Kulturni četvrtak | Reditelj Andraš Urban: O Desire festivalu, komediji 'Seljačka opera' i teatru

Koristeći geološke, arheološke i fosilne dokaze, tim je pokušao preciznije definirati mjesto koje bi moglo biti prikladno za ljudsko nastanjivanje. Otkrili su da je u toj regiji nekada postojalo golemo jezero, najveći jezerski sistem u Africi. Oko 200.000 godina prije, to se jezero pretvorilo u veliko močvarno područje.

Hayes je objasnila: "Bilo je vrlo bujno i osiguralo bi pogodno stanište za moderne ljude i divlje životinje." Prema studiji, to jezero, smješteno južno od rijeke Zambezi, moglo je podržavati naše pretke oko 70.000 godina.

15.04.24. 10:26

Istraživači otkrili ogromnu podvodnu planinu sa nepoznatim bićima: Pogledajte šta su snimili

Međutim, objava ove studije u časopisu Nature naišla je na skepticizam drugih naučnika. Chris Stringer, stručnjak za ljudsko porijeklo iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, rekao je za The Guardian: "Vrlo sam oprezan kada se koriste moderne genetske distribucije za određivanje tačnog mjesta gdje su naši preci živjeli prije 200.000 godina, posebno na tako velikom i složenom kontinentu kao što je Afrika".

Sarah Tishkoff, genetičarka sa Univerziteta Pennsylvania, dodala je: "Nije moguće zaključivati o geografskom porijeklu modernih ljudi u Africi isključivo na temelju varijacija u modernoj populaciji". Tishkoff je istakla da su se ljudi kretali na velike udaljenosti, kako u Africi, tako i van nje, što dodatno komplikuje mapiranje njihovih tačnih izvorišta, javlja Klik.