Naučnici otkrili 'mitološko' biće: Da li je moguće da drvo hoda?

1
Radiosarajevo.ba
Naučnici otkrili 'mitološko' biće: Da li je moguće da drvo hoda?
Foto: YouTube / 'Hodajuće' drvo

Prema Bodleyju i Bensou, neke palme na istoku Perua, kada ih obori padajuće drvo ili grana, mogu "same sebe ispraviti i 'hodati' ispod prepreke".

Godinama se posjetiteljima prašuma Centralne i Južne Amerike priča o drvetu koje polako šeće na svojim uspravnim korijenima. Mit o takozvanoj "hodajućoj palmi" (Socratea exorrhiza) održava se još od 1980. godine, kada su antropolozi John H. Bodley i Foley C. Benson detaljno opisali nevjerovatno ponašanje ovog biljnog organizma u naučnom radu.

Prema Bodleyju i Bensou, neke palme na istoku Perua, kad ih obori padajuće drvo ili grana, mogu "sami sebe ispraviti i 'hodati' ispod prepreke", udaljavajući se od mjesta klijanja.

Helikopter kruži iznad Bosmala. Saznali smo šta se dešava u Sarajevu

Helikopter kruži iznad Bosmala. Saznali smo šta se dešava u Sarajevu

Pričalo se da palme love sunčevu svjetlost kroz šumu koristeći desetak ili više korijena koji izbijaju iz njihovih podignutih debala.

Ponekad ti korijeni sjede nekoliko metara iznad tla, a kako je Bodley objasnio prije deceniju, kada se odvoje ili istruhnu, nove "noge" mogu istražiti dijelove tla malo dalje.

Fenomen u Crnoj Gori: Iz ovog drveta izvire voda, evo kako je to moguće

Fenomen u Crnoj Gori: Iz ovog drveta izvire voda, evo kako je to moguće

I dan-danas, vodiči kroz prašume Latinske Amerike često govore turistima da hodajuće palme mogu promijeniti svoj položaj čak 20 metara godišnje.

Neki kažu da ne hoda

Međutim, dok neki naučnici smatraju da bi u toj priči moglo biti zrno istine, "šetnja" ove biljke vjerovatno je mit. Kada pogledamo dokaze, ta priča stvarno nema čvrste temelje.

Tropski ekolog i stručnjak za palme Gerardo Avalos objavio je 2005. godine istraživanje koje je pokazalo da S. exorrhiza ustvari ne luta iz svog mjesta klijanja. U istraživanju, Avalos i njegovi kolege slažu se da kada se hodajuća palma prevrne, može brzo razviti nove korijene kako bi se nosila s gubitkom stabilnosti, ali se ustvari ne miče puno.

U intervjuu s italijanskom ilustratoricom Elisom Paganelli, Avalos objašnjava da je hodajuća palma fiksna za svoje mjesto klijanja, iako, poput drugih biljaka u prašumi, može se istegnuti kako bi dosegla svjetlost. Naučnik priznaje da je "zaista impresivno i nevjerovatno povjerovati" da hodajuća palma može zaista hodati, ali kaže da je to "samo legenda."

Misterija

"Jedna stvar", ističe Avalos u dopisu s Benjaminom Radfordom iz Skeptical Inquirer-a 2009. godine, "velika kupa uspravnih korijena dugo se razvija. Promjene u uslovima svjetla krošnje dinamičnije su, s rupama u krošnji koje su otvorene u isto vrijeme kada su druge zatvorene."

Ideja da bi hodajuća palma mogla brzo tražiti te praznine svjetla nerealna je, tvrdi Avalos. 2007. godine, drugo istraživanje o ovoj znatiželjnoj vrsti došlo je do istog zaključka kao i Avalos i njegovi kolege.

Međutim, prava misterija koja još uvijek traje jest zašto hodajuća palma ima tako dugih nogu ako ne hoda. Još u 1960-ima naučnici su smatrali da su se ovi ekstremni korijeni razvili kako bi se nosili s poplavama, ali nema puno uvjerljivih dokaza koji podržavaju tu ideju.

U novije vrijeme istraživači tvrde da u gustim prašumama uspravni korijeni hodajućih palmi omogućuju vrsti da lakše poveća svoju visinu i stabilnost, iskorištavajući praznine svjetlosti u krošnji iznad bez trošenja energije na deblji trup.

I dok će mnogi nastaviti pričati priču o ovoj biljci, dokazi u ovom trenutku sugerišu da vrsta ustvari ne hoda, što čini tu priču pravom bajkom, javlja Klik.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije