? / NASA-in rover Curiosity izbušio je rupe u Marsu i pronašao nešto vrlo čudno

23. 01. 2022. u 08:39:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Budući da je to temelj cijelog života na Zemlji, otkrivanje ugljika na drugim planetima uvijek uzbuđuje naučnike – a Curiosity Rover na Marsu pronašao je neobičnu mješavinu hemijskog elementa koji bi - hipotetski - mogao ukazivati na postojanje vanzemaljskog života.

Naime, to je jedan od tri različita scenarija za koje stručnjaci misle da su mogli proizvesti ugljik pronađen u sedimentu u krateru Gale, prikupljen tokom devet godina od augusta 2012. do jula 2021.

Curiosity je zagrijao ukupno 24 uzorka praha kako bi odvojio pojedinačne hemikalije, otkrivajući široke varijacije u smislu mješavine izotopa ugljika 12 i ugljika 13.

Ono što ove varijacije čini posebno fascinantnim – neki uzorci obogaćeni ugljikom 13, a neki izrazito osiromašeni – jeste to što ukazuju na nekonvencionalne procese različite od onih koje je stvorio ciklus ugljika u Zemljinoj modernoj eri.

"Količine ugljika 12 i ugljika 13 u našem Sunčevom sistemu količine su koje su postojale prilikom formiranja Sunčevog sistema", kaže geonaučnik Christopher House s Univerziteta Pennsylvania State. "Oba postoje u svemu, ali budući da ugljik 12 reagira brže od ugljika 13, gledajući relativne količine svakog od njih u uzorcima, može se otkriti ciklus ugljika."

Jedno objašnjenje za potpise ugljika je divovski, molekularni oblak prašine. Sunčev sistem prolazi kroz jedan od njih svakih nekoliko stotina miliona godina, a učinak hlađenja koji stvara ostavlja naslage ugljika za sobom. Ovo je jedan od scenarija, kaže tim, koji treba dodatno istražiti.

Drugo je, pretvaranje CO2 u organske spojeve kroz abiotske (nebiološke) procese moglo bi objasniti ono što je Curiosity otkrio - u ovom slučaju, ultraljubičasto svjetlo moglo bi biti okidač. 

Tu je i treće objašnjenje, a to je da su mikrobi nekoć davno pretvarali metan proizveden biološkim procesima – pa gledamo ugljik stvoren kao rezultat života. Kao i kod druge dvije mogućnosti, trebat će nam više dokaza da bismo bili sigurni, ali postoje neke paralele na Zemlji.

"Uzorci izrazito osiromašeni ugljikom 13 pomalo nalikuju uzorcima iz Australije uzetim iz sedimenta koji je bio star 2,7 milijardi godina”, kaže House. "Ti su uzorci uzrokovani biološkom aktivnošću kada su metan konzumirale drevne mikrobne zajednice, ali to ne možemo nužno reći i za Mars jer je to planet koji je možda nastao iz različitih materijala i procesa od Zemlje."

Misija Curiosityja se, naravno, nastavlja, a mi još uvijek ne znamo dovoljno o Marsu i njegovoj historiji da bismo mogli doći do bilo kakvih zaključaka o tome kako su nastali ti ugljični potpisi. Planirano je daljnje bušenje na mjestu gdje je prikupljeno mnogo ovih uzoraka.

Curiosityju se nedavno pridružio i rover Perseverance, koji planira vratiti marsovske stijene na Zemlju, a ne eksperimentirati na njima na Crvenoj planeti.

Istraživanje je objavljeno u PNAS-u.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (5)