Kako je hrvatski kritičar vidio film “Daru iz Jasenovca” koji je kandidat za Oskara

"Tko zna hoćemo li ikad doznati razlog zbog kojeg je ratni spektakl "Dara iz Jasenovca" puno prije najavljene kino premijere (22. travnja, na obljetnicu proboja preživjelih logoraša, mahom muškaraca) premijerno prikazan u subotu uvečer na RTS-u? Dosad smo samo jednom imali takav primjer u povijesti zemalja bivše Jugoslavije, bilo je krajem 1999. kad je skupi "Četverored" Jakova Sedlara umjesto u kinima završio na državnoj televiziji popraćen sloganom: "Pogledajte što će vam se dogoditi ako glasate za komuniste!". Progurao se taj i na repertoar, ali ne u glavna kina, a kako ta ne bi zjapila prazna, stotinjak ulaznica je uoči premijere podijeljeno mladeži HDZ-a. Naivno je bilo očekivati da će film utjecati na politiku, pa je ta stranka, koja je devedesetih premoćno vladala Hrvatskom, na izborima uvjerljivo poražena.

Kod "Dare iz Jasenovca" slučaj je nešto drukčiji. Koliko znam, film o zloglasnom ustaškom logoru trenutačno ne predstavlja ništa u ionako stalno zategnutim srpsko-hrvatskim odnosima, osim još jednog uskličnika na postojeće vrlo loše stanje, no problem je možda nešto drugo. Srpska je država uložila golem novac u "Daru iz Jasenovca", eksplicitna brojka na srpskoj Wikipediji je tri milijuna eura, a na onoj na engleskom jeziku tri milijuna i šesto tisuća dolara (Filmski centar Srbije, koji figurira kao koproducent, mogao je pridodati tek jednu desetinu toga iznosa), shvatila je to kao svoj proboj na svjetsko filmsko tržište, s važnim političkim predznakom.

Slatkorječivi redatelj Predrag Antonijević uvjerio ih je da film ima šanse za Oscara i Zlatni globus, valjda je to potkrijepio svojim dobrim vezama u Hollywoodu (nekad je to zbilja bilo tako, budući da mu je Oliver Stone producirao "Spasitelja" iz 1998.), istina, našao je "Dari iz Jasenovca" američkog distributera, 101 Studios (serija "Yellowstone" s Kevinom Costnerom), što nikad nije baš jednostavno, ali to je bilo sve što je i napravio. Podrška američke kritike je izostala, bilo je i pozitivnih recenzija, no dva najutjecajnija glasila, Variety i Los Angeles Times, ocijenila su film izrazito negativno, naglasivši da je u pitanju antihrvatska, antikatolička i prosrpska propaganda.

Dogodilo se ono što smo očekivali, "Dara iz Jasenovca" najprije nije izborila nominaciju za Zlatni globus za najbolji strani film (iako konkurencija nije bila pretjerano jaka), a zatim se nije probila ni na proširenu listu filmova koji će se natjecati za najbolje međunarodno ostvarenje: nikakvo čudo, ušli su bosanski "Quo vadis, Aida?" Jasmile Žbanić i ruski "Dragi drugovi" Andreja Končalovskog, koji se također bave pokoljima organiziranima od strane države, ali su to sveli na metaforu.

Ostatak teksta pročitajte OVDJE.