Ofanziva SDA, rupe u odbrani Šestorke

Zamjenik šefa političkog odjela ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Jeremy Long posjetio je predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića. Razgovarano je o stanju u Kantonu Sarajevo, radu Vlade KS-a i mjerama Šestorke. Konaković se zahvalio na podršci koju SAD pružaju u implementaciji projekata kantonalne vlade.

To se zbilo 26. 9. 2019., dan nakon kantonalne skupštine sa skandaloznim nanosima, povodom ostavke ministrice obrazovanja, nauke i mladih Zinete Bogunić. Taj susret koinicidira i s blamažom s imenovanjem osuđenog za zločin u ratu Envera Zornića. Do razgovora je došlo dok traje štrajk medicinskih poslenika u Kantonu i radikalnim potezima vođstva sindikata koji ugrožavaju zdravlje građana. 

Snaga manjine - Povodom teških optužbi koje je na njegov račun kazala Bogunić, Konaković je, uz ostalo, kazao da ministrica radi po nalogu Sebije Izetbegović. A Bogunić je dobila resor iz kvote Konakovićeve stranke. Potom obrat, Konaković traži da Bogunić ostane, ima podršku SDA. Za ostavku su glasali Naša stranka i SDP, DF je bio suzdržan. 

Bilo tačno ili ne uplitanje SDA i u ovaj slučaj u sarajevskom kantonu, bjelodano je da ta stranka koristi sve što joj je na raspolaganju da kompromituje i rasturi vlast Šestorke. Nedavno je predsjednik SDA Bakir Izetbegović ponovio interes stranke da vrati vlast u KS-u, tvrdeći da su stranci "stavili Fortinu i Konakovićevu vladu" i dodao: "Nervira me kad napravite dobar komad posla i odstrane vas kao pobjednika". Potom je naveo da je Kanton Sarajevo "neki sedmi prioritet SDA", a onda se demantovao: "Neće se formirati vlast na državnom nivou, federalnom, a da se ne riješi Sarajevo. To će biti paket. Siguran sam da će se gospodin Radončić i Komšić umoriti od ovakve vlasti u KS-u". Vidno, Kanton Sarajevo nije sedmi prioritet SDA, bar je treći.

Podsjetimo, SDA je dobila ubjedljivo najviše mandata u kantonalnoj skupštini - 10. Ipak joj nije uspjelo da okupi koaliciju koja bi imala većinskih 18 glasova. 

Od tog trena nova vlast u Kantonu je pod stalnim pritiskom SDA. Ta stranka, vladajući godinama poslije rata sarajevskim prostorom, razvila je kadrovsku mrežu unutar sistema vlasti, javnih institucija i preduzeća i medija koja je i danas djelotvorna u skladu s interesima SDA i svojim. SDA ima svoje ljude na važnim mjestima i u kantonalnoj administraciji.

Za snagu i glasačke domete SDA od suštinske važnosti je ideološka simbioza sa Islamskom zajednicom u BiH. Važan uticaj stranka ostvaruje kontrolom nad značajnim nevladinim i, posebno, u sindikalnim organizacijama kao snažne poluge u čuvanju ili sticanju vlasti. 

Ono što je posebno bitno, SDA je u koaliciji sa SBB-om i DF-om na državnom nivou, a te stranke imaju sedam odlučujućih mandata u kantonalnoj skupštini a dio su Šestorke.

Slabosti većine - Uz upitnike koji stoje uz DF i SBB, unutar Šestorke posljednjih dana ranjiva je tačka Konaković. Od kako je napustio SDA, osnovao stranku Narod i pravda i osvojio najviše mandata u kantonalnoj skupštini poslije svoje bivše stranke (6) - Konaković i njegova porodica su pod dnevnim pritiscima.

Konaković se, kao i Izetbegović, usprotivio Povorci ponosa. Glasanje Konakovićeve stranke da se odbije ostavka Bogunić, uprkos svemu, a suprotno stavu NS-a i SDP-a, načinilo je procijep unutar Šestorke. 

Naša stranka ima mandat manje od NiP-a (5) i incijator je nastojanja da se uspostavi nova politička platforma u BiH. Predsjednik, rukovodstvo i članovi NS-a su stoga kontinuirano na udaru nacionalističkih desničara. 

Ta stranka dobila je isturenu i krajnje obavezujuću poziciju prvog čovjeka kantonalne Vlade. Edin Forto je pod stalnom presijom. SDA ga svako malo proziva, opetujući, uz ostalo, sumnjičenje za sukob interesa. Povodom slučaja Zornić, SDA traži ostavke i Forte i Konakovića.

Naša stranka je najprije našla zajednički jezik sa SDP-om, kojem je to dobrodošlo zbog sramotnog izbornog rezultata u Kantonu, nakon što je prethodno izgubljena opština Centar. Formiran je Bh. blok čiji je treći partner trebala biti Demokratska fronta. Željko Komšić nije napustio Šestorku a nije privolio SDP i NS da mu se pridruže na poziv SDA. 

Afera sa Zornićem trebalo bi da razdrma SDP, čije rukovodstvo kao da se uljuljkalo nakon unutarpartijskih izbora i uživa u tom postignuću. Krajnje je vrijeme da ta partija s izuzetnim potencijalom prestane s kabinetskim vođenjem politike, opozicijskim komformizmom, ispunjavanjem svojih obaveza ispraznim kritikama dominantnih etno-stranaka. 

Za sudbinu Šestorke bitni su SBB i DF. Napuštanje Šestorke radi ulaska u vladajuće koalicije na razini države i FBiH moglo bi ih koštati brojnih glasova ne samo u Kantonu Sarajevo. To bi omogućilo osvetnički pohod SDA i sve što prati njihov dosadašnji način vladanja, te ozbiljno ugrozilo mogućnost stvaranja osnove za oblikovanje snažnog bh. bloka građanske orijentacije. Pitanje je da li je moguća varijanta da SBB i DF budu u koaliciji sa SDA ali da i ostanu u Šestorki? 

Važnost ishoda - Od aktuelnih radnih iskušenja s kojima se suočava sarajevska kantonalna vlast najozbiljnije pitanje je kada i kako će biti okončan štrajk zdravstvenih radnika. Koga će građani smatrati prvoodgovornim za stanje u kojem ne mogu dobiti životno važnu pomoć a za koju plaćaju godinama? I kako će se to odraziti na njihovo glasačko opredjeljenje?

Važnije od toga kako se sve to odrazilo i održava na zdravlje građana. O posljedicama štrajka iz tog ugla niko ne vodi evidenciju. Štrajk nesumnjivo koristi privatnim poliklinikama i ordinacijama. A šta je s onima koji si ne mogu priuštiti taj vid zaštite svog zdravlja? Niko ne osporava pravo ljekarima, medicinskim sestrama i drugim uposlenicima u zdravstvu da se bore za bolji status. Opšta je želja da budu što čestitije nagrađeni. Ali njih obavezuje i zakletva njihovog posla - dužni su pružiti pomoć u bilo kakvim okolnostima. A nije tajna da mnogi od štrajkača dodatno zarađuju u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Sa čisto političkog stanovišta, od izuzetne je važnosti da sarajevska Šestorka opstane na zdravim programskim osnovama i sa sve boljim učinkom. Ovdje prisutni međunarodni autoriteti prepoznali su potencijal Šestorke kao obrazac koji bi mogao pomoći da se izmjeni odnos političkih snaga u državi u korist demokratije i otvaranja perspektive za eksploatisanu i depresiranu većinu stanovništva. Ako strani faktori mogu djelovati u BiH sa destruktivnim namjerama, zašto ne podržati uplitanje stranih autoriteta sa dobrim namjerama? Ipak, odlučujuće je šta će uraditi u Šestorki - pojedinačno i skupno.