Dobra vijest: Proizvodnja hrane u BiH je u porastu
Razlozi leže u ekonomskoj krizi i recesiji koje su pogodile našu zemlju, uz veću poznatu visoku nezaposlenost i činjenicu da se sporo i teško oporavljamo od proteklog rata.
Od zemlje se uvijek moglo živjeti, pa se tako veliki broj građana okrenuo svojim imanjima ili je kupio nova imanja i okrenuo se poljoprivrednoj proizvodnji. Maline, kupine, borovnice, kornišoni, aronija, te u posljednje vrijeme smilje u Hercegovini samo su neki od pozitivnih trendova u oblasti biljne proizvodnje.
Novi trendovi: šparoge, batat...
Stručnjaci u oblasti poljoprivrede napominju da bi novi trendovi u biljnoj proizvodnji mogli biti organski uzgoj šparoga, brokula i batata (slatkog krompira). Primjerice sada je otkupna cijena jednog kilograma šparoga u Hrvatskoj 6 KM. Cijena jednog kilograma šparoga u Njemačkoj dostiže i do 25 KM!
Kada je u pitanju animalna proizvodnja, aranžman s Republikom Turskom o isporuci 15.000 tona svježeg mesa povećao je broj grla tovne junadi. Osim farmi, direktno su pokrenuti i prerađivački kapaciteti, u prvom redu klaonice, što je otvorilo prostor za nova zapošljavanja.
Vlada FBiH usvojila je nedavno Zeleni izvještaj Federalnog ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo o stanju poljoprivrede u sezoni 2015/2016. Izvještaj je detaljno prikazao stanje biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje i dao preporuke šta treba još napraviti da bi cjelokupnu poljoprivredu podigli na veći nivo.
Preporučeno je da se stavi u funkciju nekorišteno poljoprivredno zemljište s ciljem povećanja proizvodnje i zaposlenosti, te uspostavi i vodi informacioni sistem o poljoprivrednom zemljištu radi njegove zaštite.
Sastavljači Zelenog izvještaja navode da je potrebno izdvojiti veća budžetska sredstva za poljoprivredu i prehrambenu industriju i osigurati dodatna sredstva za isplatu svih nerealiziranih zahtjeva prema klijentima iz prethodnog perioda.
Značaj poljoprivrede
Poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini napominju da naša zemlja može podmiriti i do 80 posto vlastitih potreba za hranom.
Možemo uzgajati sve od pšenice, suncokreta i šećerne repe za preradu. Osim toga, plodna zemlja i vodno bogatstvo omogućava snažan razvoj povrtlarstva, kao i bavljene animalnom proizvodnjom.
Sve što treba je da vlasti napokon shvate da poljoprivreda temelj cjelokupne industrije i najvažnija grana privrede, te da se proizvođači i prerađivači subvencioniraju. Potrebno je uvesti velike olakšice poljoprivredi kako bi se povećala proizvodnja i samim tim povećao broj zaposlenih ljudi, te ostvario veći izvoz na strana tržišta.
U nastavku pogledajte neke pokazatelje rasta prehrambene proizvodnje u BiH u odnosu na 2015 godinu:
- Ukupno zasijana površina 202.437 hektara (rast od 2,7 posto)
- Proizvedeno pšenice 86.732 tone (rast od 21,2 posto)
- Površine zasijane aromatičnim i ljekovitim biljem u 2016. godini uvećale se za 110 posto
- Smilje je vodeća ljekovita biljka
- Površine pod malinjacima u 2016. uvećane za 86 posto u odnosu na 2015. godinu
- Površine zasađene borovnicom uvećane za 148 posto u odnosu na 2015. godinu
- Tuzlanski, Zeničko-dobojski i Unsko-sanski kanton proizvode najviše mlijeka
- Proizvodnja prehrambenih proizvoda u 2016. uvećala se za 5,3 posto u odnosu na 2015. godinu
- Proizvodnja pića smanjena za 6 posto
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.