COVID / Cijene nafte opet porasle - evo šta očekuju trgovci

04. 05. 2020. u 07:32:00 Hina

Shares: 7

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle su sedmice porasle, nakon tri sedmice pada, jer bi potražnja za 'crnim zlatom' uskoro mogla porasti, s obzirom na ublažavanje mjera koje su ranije uvedene radi suzbijanja panedemije koronavirusa.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skočila više od 23 posto, na 26,44 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 17 posto, na 19,78 dolara.

Cijene nafte mjesecima su bile pod pritiskom, skliznuvši na najniže nivoe u 20-ak godina, jer su zbog koronakrize sva najveće svjetske ekonomije uronila u recesiju, pa je oštro pala i potražnja za 'crnim zlatom'. No, prošle su sedmice cijene znatno porasle jer su trgovce ohrabrile naznake da bi potražnja za naftom uskoro mogla porasti.

Prema izvještaju američke vlade, prethodne su sedmice zalihe sirove nafte porasle za devet miliona barela, manje u odnosu na 10,6 miliona, koliko su u prosjeku očekivali analitičari.

Ipak, zalihe benzina neočekivano su, pak, pale, i to za 3,7 miliona barela. To je potaknulo nadu da se potrošnja oporavlja, s obzirom na ublažavanje mjera suzbijanja pandemije u mnogim azijskim i europskim zemljama, kao i u nekim američkim saveznim državama.

"Ako se takav trend u idućim sedmicama nastavi, to bi moglo upućivati na zaključak da je najgore za naftna tržišta prošlo", kaže Warren Patterson, strateg u ING-u.

Pozitivno je na cijene utjecala i poruka korporacije China Petroleum & Chemical da dnevna prodaja derivata raste prema razini iz perioda prije pojave koronavirusa.

Norveška, najveći proivođač nafte u zapadnoj Europi, najavila je, pak, smanjenje proizvodnje u razdoblju od juna do decembra, prvom u 18 godina. Time Oslo želi podržati nastojanja ostalih velikih proizvođača da potaknu cijene smanjenom proizvodnjom.

Pad potražnje nedavno je, naime, natjerao vodeće proizvođače u svijetu, predvođene Organizacijom zemalja - izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom, da premoste nesuglasice i dogovore najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 miliona barela dnevno. A ta odluka stupila je na snagu 1. maja.

Isto tako, smanjuje se i proizvodnja u SAD-u. Prema izvješću kompanije Baker Hughes, prošle je sedmice broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao sedmu sedmicu zaredom, na samo 325, što je njihova najniži nivo od polovice 2016. godine.

Uz to, predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da će njegov kabinet uskoro objaviti plan pomoći domaćim naftnim kompanijama, koji bi mogao uključivati prelijevanje miliona barela nafte u državne rezerve.

NEMA KOMENTARA