Damir Novotny za Radiosarajevo.ba: Šta će donijeti globalni pad cijena nafte?

Damir Novotny, ugledni hrvatski ekonomski stručnjak i analitičar kaže u razgovoru za Radiosarajevo.ba da je ovosedmični pad cijena nafte, najveći u historiji trgovanja, posljedica globalnog zastoja ekonomske aktivnosti, naravno, zbog pandemije krotonavirusa.

Cijena nafte pala je uslijed rasprodaje na svjetskim tržištima, što je potaknuto nesigurnošću oko skladišnih kapaciteta za naftu koja se trenutno ne može prodati, jer je potražnja za dramatično pala. 

Šok za ekonomije

"Velike su zalihe nafte stvorene u proteklih godinu dana, tako da oni koji imaju naftu, a trebaju novac, trebaju se riješiti tih zaliha. Brojni igrači na tržištu, pokušavaju se riješiti troškova skladištenja zaliha. U tom smislu stvorio se taj paradoks negativnih cijena, jer cijene ne mogu biti negativne. Prema tome, to je pitanje kako se riješiti troška skladištenja i prebaciti taj problem na nekog drugoga, koji može to izdržati", objašnjava Novotny. 

Cijena nafte pala ispod nule, ovo se nikad u historiji nije dogodilo

Cijena nafte pala je danas na najniži nivo u historiji trgovanja, uslijed rasprodaje na svjetskim tržištima potaknute nesigurnošću oko skladišnih kapaciteta za naftu koja se trenutno ne može prodati. Naime, potražnja za sirovom naftom dramatično je pala zbog zamrzavanja ekonomske aktivnosti u čitavom nizu zemalja uslijed pandemije koronavirusa.

Prema njegovim riječima, ovakav pad cijena nafte predstavlja "šok za mnoge ekonomije". 

Napominje da je do pada potražnje na globalnom tržištu došlo i generalno zbog konverzije fosilnih goriva sa obnovljivim izvorima energije. U nekim zemljama poput Danske, fosilna goriva su gotovo potpuno istisnuta.

"Tako da je opći trend pada potrošnje, a pri tome imamo i pandemiju koronavirusa. Sve to je izazvalo one zemlje koje ovise o proizvodnji, poput Rusije, i još nekih zemalja. Oni su povećali proizvodnju kako bi nadomjestili pad tih prihoda, ali imaju izrazito visoke troškove. S druge strane, Saudijska Arabija ima vrlo niske troškove proizvodnje. Negdje oko 5 dolara po barelu je trošak proizvodnje, i oni mogu spuštati cijenu. Nemaju taj pritisak. Oni mogu izdržati pad cijena, što Rusija ne može izdržati.  Rusija već godinama ima problem jer je igrala na kartu ulaganja u naftu, no, cijena ispod 100 dolara za barel njima stvara velike probleme, velike gubitke zbog transporta prema pomorskim pravcima", ističe Novotny. 

Šta će biti sa akcizama 

Ukazuje i na ozbiljne probleme u kojima će se naći i one države koje su na cijene goriva dodavale akcize, poput Bosne i Hercegovine, "kako bi finansirali javne potrebe".

 "Sada imaju pad prihoda iz trošarina (akciza) i dodatnih poreza.  Veliki izvor proračunskih prohoda, recimo, u Hrvatskoj su trošarinskih prihodi i PDV na naftu, kao stabilan izvor prihoda. Taj izvor sada pada. Slično je i u drugim zemljama koje su primijenile taj koncept dodavanja trošarina na osnovnu cijenu nafte i naftnih derivata. To vodi ka utjecaju na javne finansje, bez obzira što nam se čini da se jeftino vozimo i da trošak goriva nije tako visok za kućanstva. Ali, kućanstva se ne kreću pa opet imamo pad potrošnje. Dakle, ovo je vrlo, vrlo komplicirana situacija", naglašava naš sagovornik.

Korist za lokalne ekonomije 

Govoreći generalno o ekonomiji, Novotny je uvjeren da nas očekuje globalan pad između 10-15, možda čak 20 posto, ovisno od regije do regije. 

"Po prvi puta i kineska ekonomija će imati značajan pad. Dakle, ne samo usporavanje rasta već i pad. To će, također, općenito utjecati na cijenu nafte, jer je Kina veliki potrošač nafte. Može se dogoditi da se trend nastavi, da potražnja nafte pada", naglašava ekonomski ekspert iz Hrvatske.

On predviđa jedan posebno zanimljiv fenomen za naš region. 

"Kao što se 20-tak godina globalna ekonomija globalizirala, tako će se sada, kao posljedica ovoga šoka, vrlo vjerojatno desiti lokalizacija svjetske ekonomije. Doći će do pada putovanja, to jeste robe i ljudi. Trošenje energije na ta putovanja će se smanjiti. Neće ni turista toliko biti. Bit će manje prekooceanskih putovanja i letova. I to će smanjiti potražnju za naftom i naftnim derivatima. Ali, to može imati pozitivan utjecaj na lokalne ekonomije, primjerice, u regionu jugoistoka Europe. To će znači da će se ovdašnje zemlje morati jedna na drugu osloniti. Neće kupovati, primjerice, robu u Kini ili Brazilu, nego će se nastojati lokalni resursi iskrstiti. Da se tu stvori neka ekonomska dinamika. Jednostavno će tržište morati taj dio posla odraditi", istakao je Novotny.