GTI, GSi, XR3: Podsjećanje na 5 najboljih kompaktnih sportskih modela '80-ih

Prvu polovinu '80-ih godina prošlog stoljeća u automobilskom svijetu obilježili su, između ostalog, sportski kompaktni modeli.

Trend koji je 1976. započeo Volkswagen s prvom generacijom Golfa GTI preuzeli su i ostali europski automobilski proizvođači i u prvoj polovini '80-ih nastaje čitav niz atraktivnih "hot-hatch" modela.

Podsjetimo se 5 najboljih modela po subjektivnom osjećaju, uz nekoliko napomena. Prvo, riječ je hot-hatch modelima tzv. Golf-klase pa nije bilo mjesta za modele drugih klasa poput, recimo Peugeota 205 GTI ili Renaulta 5 Turbo. Drugo, odabrani su početni sportski modeli iz prve polovine '80-ih, iako je nešto kasnije bilo i drugih i jačih modela. Krenimo redom…

Fiat Ritmo Abarth 130 TC (1983)

Nakon što je u septembru 1981. predstavio Ritmo Abarth 125 TC, dvije godine kasnije Fiat je uz obnovljenu verziju svog kompakta predstavio jači Abarth 130 TC.

Četverocilindrični motor zapremine 1995 kubika razvijao je 130 KS zahvaljujući dvostrukim Solex/Weber karburatorima. Fiat Ritmo Abarth 130 TC mogao je pojuriti do 195 km/h, a do 100 km/h je ubrzavao u 7,8 sekundi.

Automobil je 1984. stigao na tržište opremljen sportskom optikom,  ZF 5-stepenim mjenjačem, aerodinamičkim dodacima, alumunijskim felgama, sportskim sjedištima….

Ford Escort XR3 (1981)

Treća generacija Escorta bila je veliki komercijalni uspjeh, a Ford je odmah ponudio rivala Golfu GTI.

Bio je to Ford Escort XR3 koji je u prvoj "hot-verziji" izvlačio 105 KS iz 1,6 litarskog motora s dvostrukim Weber karburatorom. Optičke izmjene nisu bile obimne ni izvana ni iznutra, tek malo deblje kolo upravljača i sjedišta s boljim bočnim držanjem.

U oktobru 1982. stigao je Escort XR3i s elektronskim ubrizgavanjem (115 KS) i nešto agresivnijim izgledom, a dvije godine kasnije i top sportska verzija – Escort RS Turbo (132 KS).

Opel Kadett GSi (1984)

Poput prethodnika, tako je i peta generacija Opelovog kompakta – Kadett E – dobila sportsku verziju. Opel Kadett GSi je mamio uzdahe lijepim izgledom, dok su u unutrašnjosti klasični instrumenti zamijenjeni digitalnim.

Prvu verziju (bez katalizatora) pokretao je 1,8 litarski motor s elektronskim ubrizgavanjem (115 KS) koji je osiguravao postizanje maksimalnih 200 km/h.

Zasluga za visoku krajnju brzinu pripadala je i izuzetno aerodinamičnoj karoseriji s koeficijentom otpora zraka 0,30. Kasnije je Kadett GSi dobio 2,0 litarski motor koji je u najjačoj verziji razvijao 150 KS.

Renault 11 Turbo (1984)

Renault je uveo turbo-revoluciju u Formulu 1, a nešto kasnije i u "malolitražne automobile". Nakon što je Renault 5 Turbo ostvario veliki uspjeh na tržištu bilo je logično da i veći Renault 11 dobije 1,4 litarski benzinac s Garrett punjačem.

Renault 11 Turbo u prvoj verziji iz marta 1984. godine razvijao je 105 KS, da bi redizajnirani model (Phase 2) pokretao jači motor (115 KS).

Za razliku od Opel Kadetta koji je u sportskoj GSi verziji imao digitalne instrumente, Renault 11 Turbo zadržao je klasične iako je "digitala" s glasovnim upozorenjima krasila verziju Electronic. Sportski ugođaj Turbo verziji davao je kožni sportski volan dok su maglenke i aluminijske felge bili znaci vanjskog raspoznavanja.

VW Golf II GTI (1984)

Nedugo nakon lansiranja druge generacije Golfa, stigla je i GTI verzija. Motor je preuzet od posljednje evolucije Golfa GTI "jedinice": 1,8 litarski benzinac s jednom bregastom osovinom i 8 ventila (112 KS).

Prva GTI "dvojka" mogla je pojuriti do 191 km/h, ubrzavala je do 100 km/h u 9,7 sekundi, a važan tehnički detalj bile su disk kočnice na svim točkovima.

Vanjski izgled bio je toliko decentan da je samo GTI natpis na grilu hladnjaka otkrivao kako je riječ o sportskoj verziji. Ovaj "nedostatak" VW će kasnije ispraviti lansiranjem jačih GTI (139 KS) i boljih sportskih verzija (Rallye, G60).