Da li ste se ikada zapitali: Zašto su svjetla na semaforu crvena, žuta i zelena?

0
Radiosarajevo.ba
Da li ste se ikada zapitali: Zašto su svjetla na semaforu crvena, žuta i zelena?
Foto: Pexels / Semafor / Ilustracija

Ideja da crveno znači stani, a zeleno znači idi seže daleko od semafora. Od malih nogu su nas učili da crvena boja znači opasnost, a zelena sigurnost. Ali zašto su baš te boje odabrane za semafore?

Prvi saobraćajni signali postavljeni su u Sjedinjenim Američkim Državama 1910-ih. Zabrinuti zbog nesreća s više putnika na cesti, gradovi su postavili saobraćajne tornjeve kako bi pomogli protoku automobila.

Policajci su upravljali tornjevima, koristeći zviždaljke te crvena, zelena i žuta svjetla kako bi vozačima pokazali kada trebaju stati i krenuti.

Sejo Sexon za Radiosarajevo.ba: "Mi smo hroničari grada, a Sarajlije koautori naših pjesama"

Sejo Sexon za Radiosarajevo.ba: "Mi smo hroničari grada, a Sarajlije koautori naših pjesama"

Zatim je 1920. godine William Potts stvorio prvi trobojni četverosmjerni semafor kako bi pomogao vozačima da ostanu sigurni na raskrsnicama. Prvi se pojavio u Detroitu u Michiganu, na uglu Woodward Avenue i Fort Street.

U cijeloj su zemlji postojali razni sistemi semafora i šabloni, bez koordinacije. Zatim je Savezna uprava za autoceste 1935. izradila "Priručnik o jedinstvenim uređajima za kontrolu saobraćaja".

Sprječavanje 'divlje' vožnje: Kako funkcionišu radari u Kantonu Sarajevo?

Sprječavanje 'divlje' vožnje: Kako funkcionišu radari u Kantonu Sarajevo?

Postavili su jedinstvene standarde za sve saobraćajne znakove, oznake na trotoaru i saobraćajnu signalizaciju, zahtijevajući crvene, žute i zelene indikatore svjetla.

Zašto zelena, žuta i crvena?

Prije nego što su postojali semafori za automobile, postojali su saobraćajni signali za vozove. U početku su željezničke kompanije koristile crvenu boju za zaustavljanje, bijelu za kretanje i zelenu za oprez.

Kao što vjerovatno možete zamisliti, kondukteri su naišli na nekoliko problema s bijelom. Bijelo se noću lako moglo zamijeniti s nekim drugim svjetlom zbog mogućih odbijanja svjetla, zbog čega su željezničke kompanije prešle na zelenu boju.

Haos na cesti: Iščupao semafor iz temelja pa ga 'ponio' sa sobom

Haos na cesti: Iščupao semafor iz temelja pa ga 'ponio' sa sobom

A budući da se žuta lako razlikuje od ostalih boja, postala je standard za oprez. Od tada je tako, boje su postale standard i za semafore za saobraćaj cestama.

Zašto je crvena odabrana za stop?

Crvena je boja s najvećom valnom dužinom. Dok putuje kroz molekule zraka, raspršuje se manje od drugih boja, pa se može vidjeti s veće udaljenosti. Zamislite kako sunce postaje crveno dok zalazi. Iako je ljudsko oko najosjetljivije na žuto-zelenu boju markera, nijansu visokovidljivih sigurnosnih prsluka, crvenu može vidjeti iz veće udaljenosti.

Žuta ima kraću valnu dužinu od crvene, ali dužu valnu dužinu od zelene. To znači da je crvena vidljiva najdalje, kao korisno napredno upozorenje za usporavanje ili zaustavljanje. Nije jasno je li crvena odabrana na temelju valne dužine, kontrasta u odnosu na zelenu ili prirodne povezanosti crvene s krvlju, a time i opasnosti.

Bizarna situacija u Banjoj Luci: Uslijed nevremena okrenut semafor

Bizarna situacija u Banjoj Luci: Uslijed nevremena okrenut semafor

Vjerovali ili ne, žuta je nekad značila stop. Davnih 1900-ih neki su znakovi za zaustavljanje bili žuti jer je bilo preteško vidjeti crveni znak u slabo osvijetljenom području. Na kraju, s razvojem visoko reflektirajućih materijala, rođeni su crveni znakovi stop.

Budući da se žuta dobro vidi u svako doba dana, neki saobraćajni znakovi i školski autobusi i dalje su obojeni tom bojom, piše Jutarnji.hr.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije