Sprječavanje 'divlje' vožnje: Kako funkcionišu radari u Kantonu Sarajevo?

Nepropisna brzina u vožnji može imati fatalne posljedice, a policija se širom svijeta protiv ove pojave bori na sličan način - radarima. 

Radari su kamere koje za cilj imaju da uslikaju automobile koji se određenim putem kreću nedozvoljenom brzinom. Osim brzine, ove kamere mogu uhvatiti i vozače koji se odluče proći kroz semafor kada je upaljeno crveno svjetlo. 

Stacionarni radari, poput onih koji se koriste širom Bosne i Hercegovine, za glavni cilj imaju regulaciju saobraćaja, ne kažnjavanje.

Trending

Pogledajte kako izgleda džamija nakon požara: Izgrađena u 19. stoljeću

Drugim riječima, njihova poenta nije da 'izvuku novac' od vozača, već da ih 'natjeraju' da prilagode svoju brzinu i tako, potencijalno, spase živote drugih učesnika u saobraćaju. Naravno, ilegalna vožnja će sa sobom povući novčane kazne, ali je poenta u uspostavljanju zdravih navika vožnje među korisnicima automobila. 

Radari se postavljaju u kućišta, kojih obično ima mnogo više nego samih uređaja za praćenje brzine. Kućišta nekada mogu biti prazna, ali sama njihova prisutnost može biti razlog za vozače da uspore svog limenog ljubimca, iz straha da se u baš tom kućištu nalazi radar. 

Kako bi provjerili informacije o ovom uređaju, a koje su posebno relevantne sada, kada je veliki fokus javnosti stavljen na sigurnost u saobraćaju, ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, čija je uloga da postavlja ove uređaje i prati njihov rad. Naravno, i da kažnjava po potrebi. 

Na pitanje o uređajima koji koriste, odgovorili su: "Na području koje pokriva Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo, u stacionarnim kućištima koriste se radari modela TraffiStar SR520, TraffiStar S/D 580 i Vector SR."

Interesantno je spomenuti da su TraffiStar uređaji radari, dok je Vector SR kamera. Treba još svakako dodati kako postoje i tzv. presretači, odnosno policijski automobili 'u civilu' koji u sebi imaju uređaj za praćenje brzine drugih učesnika u saobraćaju, kao i radari koje koriste patrole MUP-a KS, koji ne zahtijevaju stavljanje u kućišta. 

U cilju razbijanja mitova o radarima i kamerama, MUP KS smo pitali šta tačno prate ovi uređaji, a ovo je bio odgovor: "Stacionarni radari mjere brzinu kretanja vozila i prolazak na znak uključenog crvenog svjetla, dok analitička kamera vrši očitovanje registarskih oznaka." 

Među vozačima često postoji strah da radari i kamere prate da li je vozač koristio mobilni uređaj ili da li je bio propisno vezan tokom vožnje. Čini se, prema odgovoru iz MUP-a KS, da u ovom kantonu nema takvih kamera. Ipak, treba napomenuti, radi vlastite ali i sigurnosti svih drugih u saobraćaju, svi vozači trebaju biti propisno vezani i ne koristiti mobilni uređaj tokom vožnje. 

Za kraj, ekipa portala Radiosarajevo.ba pitala je MUP KS koliko je prekršaja 'uhvaćeno' prethodne godine kamerama u njihovoj nadležnosti. Odgovor je bio: "Tokom 2022. godine, na području Kantona Sarajevo, stacionarnim radarima je evidentirano 149.929 prekršaja." 

Inače, ovdje treba spomenuti koje su tačno kazne za prekršaje koji mogu biti snimljeni ovim uređajima. Brzina automobila je svakako primarni cilj, a kao što vozači u KS znaju, postoji tzv. 'tolerancija' na ograničenje brzine, koja iznosi do 10 km/h iznad ograničenja.

Dakle, ako je ograničenje 60 km/h, kao što je to slučaj na glavnoj saobraćajnici u Sarajevu, kamere neće uslikati vozila koja voze do 70 km/h. Ipak, vožnja 71 km/h, u ovom slučaju, nosi kaznu od 50 KM. Ako se ova kazna plati u roku osam dana od dolaska na vašu adresu, cijena je 25 KM, i to se aplicira na sve druge tipove prekršaja. 

Ako, pak, vozite 21-30 km/h iznad ograničenja, kazna skače na 100 KM, odnosno 50 KM u prvih osam dana. Iako bi izbjegli plaćanje pune cijene, ono što ne možete izbjeći je predaju vaše vozačke dozvole na mjesec dana, uz dva kaznena boda. Ako vozite više od 30 km/h iznad ograničenja, slijedi kazna od 400 KM, odnosno 200 KM u roku osam dana, dva mjeseca ostajete bez vozačke, te dobijate dva kaznena boda. 

Ovdje je interesantno pojasniti šta tačno znače kazneni bodovi. Ako se isti 'nakupe', odnosno dođete do sedam bodova u roku godinu dana, slijedi vam slušanje predavanja posljedicama koje proizilaze iz nepoštivanja ili nepoznavanja saobraćajnih propisa. Ukupno iznose 24 sata kroz šest dana, a nose cijenu od 250 KM. Ako se ne odazovete, vaša vozačka dozvola će biti oduzeta dok ne odslušate predavanja. 

Ako dođete do deset kaznenih bodova u roku godinu dana, osim predavanja, slijedi vam i ispit poznavanja saobraćajnih propisa. Tek po završetku ovog ispita, te nakon što prođe period od 30 dana, možete opet sjesti za volan. Još vrijedi reći da se svi kazneni bodovi brišu nakon 12 mjeseci, odnosno pune godine. 

Još vrijedi dodati da, s obzirom na to da među mogućnostima uređaja koji se koriste u KS slikanje registarskih oznaka, postoji ozbiljna kazna za vožnju automobila koje nije registrovano. Ona iznosi 400 KM, odnosno 200 KM u prvih osam dana, dva mjeseca bez vozačke dozvole i dva kaznena boda.

Prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu koštat će vas 100 KM, odnosno 50 KM u prvih osam dana, mjesec dana bez vozačke dozvole i jedan kazneni bod.