WHO upozorava na novi toplotni val: Temperature će dostići 43 stepena, mnoge zemlje nisu spremne

Europi prijeti novi talas ekstremnih vrućina, upozorio je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu dr. Hans P. Kluge, navodeći da se novi toplotni val već formira iznad Atlantskog okeana.

Prema prognozama, temperature će u Portugalu i na jugu Španije ove sedmice dostići i do 43 stepena Celzijusa, dok se Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju za novi period izrazito visokih temperatura. Istovremeno, pojedini dijelovi centralne Azije već bilježe temperature iznad 40 stepeni.

Zbog ozbiljnosti situacije, WHO je organizovao vanredni sastanak na kojem su učestvovali predstavnici 41 države članice, Evropske komisije i brojnih organizacija civilnog društva. Više od 130 učesnika razgovaralo je o spremnosti država da odgovore na sve češće i intenzivnije toplotne valove.

Kluge je poručio da su pojedine zemlje napravile značajan napredak u zaštiti stanovništva, ali da i dalje postoje ozbiljni nedostaci.

"Nacionalni planovi za djelovanje tokom ekstremnih vrućina spašavaju živote. Države koje ih imaju reagovale su brzo i organizovano", rekao je Kluge.

Early national data from the latest heatwave are deeply concerning. More than 4,700 excess deaths have been reported in France, Belgium, Spain and the Netherlands.

Most were older people, living alone. Many of these deaths can be prevented.

We know what helps: early warnings… pic.twitter.com/tAHxNtgDYL

— Hans Kluge (@hans_kluge) July 5, 2026

Kao primjere dobre prakse izdvojio je Italiju, koja u 45 gradova prati smrtnost gotovo u realnom vremenu, Španiju koja sarađuje s medijima kako bi građanima pravovremeno prenijela upozorenja te Austriju, Belgiju i Francusku, koje su uspjele rasteretiti zdravstveni sistem tokom prethodnih toplotnih valova.

Regionalni direktor WHO-a upozorio je da najveći problem predstavlja činjenica da više od polovine zemalja europske regije nema nacionalni plan za zaštitu zdravlja tokom ekstremnih vrućina.

Prema njegovim riječima, mnogi građani i dalje ne shvataju koliko visoke temperature mogu biti opasne, čak ni kada meteorološke službe izdaju najviši stepen upozorenja.

Dodatni problem predstavljaju nedostatak klimatizovanih javnih prostora u koje se ljudi mogu skloniti tokom najvećih vrućina, ali i administrativne procedure koje u pojedinim državama usporavaju proglašenje toplotnog vala i odgađaju reakciju zdravstvenih službi.

"Ekstremne vrućine postale su pitanje sigurnosti"

Kluge je naglasio da su starije osobe, beskućnici i socijalno izolovani građani i dalje među najugroženijim grupama, zbog čega zdravstveni sistemi moraju biti spremniji na posljedice klimatskih promjena.

Istakao je i da je ohrabrujuće što države sve više povezuju službe civilne zaštite, zdravstvene ustanove, urbaniste i institucije zadužene za zaštitu okoliša kako bi zajednički odgovorile na izazove koje donose ekstremne temperature.

"Ekstremne vrućine više nisu samo meteorološki problem. One predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju i sigurnosti. Zato moramo istovremeno otkloniti propuste uoči novog toplotnog vala i dugoročno graditi otpornije zdravstvene sisteme", poručio je Kluge.

WHO je najavio da će iskustva država koje su uspješno odgovorile na prethodne toplotne valove biti objedinjena i dostupna svim članicama organizacije, uz dodatnu stručnu podršku zemljama koje žele unaprijediti svoje sisteme zaštite stanovništva od ekstremnih vrućina.