EU mijenja pravila: Ovo bi moglo ubrzati put balkanskih zemalja prema članstvu

Evropska komisija predložit će veliku reformu načina na koji EU donosi odluke kako bi zaobišla nacionalne vetoe i uvela nove zaštitne mehanizme vladavine prava, dok nastoji uključiti nove članice, poput Crne Gore i Albanije.

Ursula von der Leyen predstavit će plan za najveću promjenu unutrašnjeg funkcionisanja EU u posljednjih nekoliko decenija kada sljedeće sedmice iznese najavu o tome kako pripremiti Uniju od više od 30 članica – bez izmjene Ugovora EU iz Lisabona.

Dva interna nacrta dokumenata dugo odgađane strategije proširenja, u koja je Rapporteur imao uvid, predlažu korištenje pravnih prijelaznih klauzula kako bi se ukinula potreba za jednoglasnošću 27 država tokom brojnih međufaza kandidature neke zemlje za članstvo u EU.

Trending

Užas u Bosanskoj Gradišci: Uhapšeno pet osoba zbog obljube dvije maloljetne djevojčice

EU bi trebao postati manje zasnovan na konsenzusu, navodi se u jednom dokumentu koji će biti osnova plana predsjednice Komisije sljedeće sedmice. "Konsenzus jača političku odgovornost i demokratski legitimitet. Međutim, on također može odgoditi – ili spriječiti – pravovremene odluke u oblastima u kojima Unija najviše mora djelovati."

Ova mjera – za koju bi također bila potrebna jednoglasna saglasnost – mogla bi značajno ubrzati kandidature zemalja poput Ukrajine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, koje su suočene s blokadama nekoliko članica EU.

Također će se vjerovatno suočiti s protivljenjem sadašnjih članica koje strahuju od gubitka prava veta – iako se u nacrtu spominje "hitna kočnica" koju bi vlada mogla aktivirati ako smatra da su ugroženi "vitalni nacionalni interesi".

Komisija predlaže primjenu nižeg praga kvalificirane većine – 15 zemalja koje predstavljaju dvije trećine stanovništva bloka – na širi raspon politika, uključujući sankcije, ljudska prava, odbranu i sigurnost te utaju poreza.

Prije oko 5h

Danas se bira novi sudija iz BiH u Strasbourgu: Tri kandidata u utrci

"Kako se Unija bude širila, rizik da odluke budu odgođene ili blokirane neizbježno će rasti", navodi se u internom dokumentu. U skladu s tim, Komisija će "utvrditi program rada za korištenje prijelaznih klauzula".

"Prijelazne klauzule" su odredbe iz ugovora EU koje omogućavaju da se pravila glasanja u određenim oblastima trajno promijene s jednoglasnosti – gdje sve zemlje mogu koristiti nacionalni veto – na kvalificiranu većinu.

Očekivano protivljenje

Iako nema naznaka da će EU odustati od zahtjeva za jednoglasnošću na samom početku i kraju kandidature neke zemlje za članstvo, radikalna promjena načina donošenja odluka u EU suočit će se s preprekama.

Još jedan kontroverzan prijedlog značio bi da će samo dvije trećine zemalja EU imati evropskog komesara kada se Unija proširi, javlja Rapporteur.

U sadašnjoj Uniji od 27 članica, devet zemalja moralo bi odustati od slanja svog predstavnika u Bruxelles.

Očekuje se da će to uznemiriti manje članice, koje su historijski tvrdile da je njihov utjecaj u Bruxellesu smanjen kako se klub širio.

Nakon što je izgubila jedan referendum 2008. godine, Irska ima pravnu garanciju "da će Komisija i dalje uključivati po jednog državljanina svake države članice", čega bi se Dublin morao odreći.

Novi zaštitni mehanizmi

Nove članice mogle bi biti stavljene na probni period od deset ili više godina, prema nacrtima dokumenata, tokom kojeg bi bile pod pojačanim nadzorom Bruxellesa.

Kazne tokom tog probnog perioda mogle bi uključivati suspenziju njihovog prava glasa u Vijeću i finansijske kazne, u okviru novog "finansijskog" i "institucionalnog zaštitnog mehanizma".

Od novih članica tražit će se da potpišu pravno obavezujuću "privremenu obavezu" da neće blokirati odluke koje donesu ostale članice EU. Standardni privremeni zaštitni mehanizmi prilikom ulaska u ključne politike EU, od pravosuđa i unutrašnjih poslova do poljoprivrede, također bi ostali na snazi.

Na nove zemlje primjenjivao bi se i vremenski ograničen "finansijski zaštitni mehanizam", koji bi Komisiji omogućio da kazni nove članice ukoliko počnu odstupati od demokratskih i pravosudnih standarda.

Od novih članica također bi se zahtijevalo da se, prije pristupanja, pridruže Evropskom uredu javnog tužioca, koji istražuje prevare povezane sa sredstvima EU.