Ovaj uređaj iz Jugoslavije i danas radi: 'Tada se radilo da traje, a ne kao sada'
Mnogi su danas nezadovoljni životnim vijekom kućanskih aparata, zbog čega se s nostalgijom prisjećaju vremena kada su pojedini uređaji u porodičnim domovima radili desetljećima.
Malo koji kućanski aparat tako snažno priziva tu nostalgiju kao stari frižider. Ko se sjeća Obodinovih i drugih modela kakvi su desetljećima stajali u jugoslovenskim kuhinjama, vjerojatno pamti i njihov karakterističan raspored: veliki rashladni prostor zauzimao je većinu uređaja, dok se mali zamrzivač nalazio na samom vrhu.
Danas, kada su popularni frižideri s velikim ladicama zamrzivača pri dnu, takav raspored djeluje gotovo kao relikt nekog drugog vremena. No iza njega nije stajala samo estetika tadašnjih kuhinja. Konstrukcija je bila povezana s vrlo jednostavnim principima rashladne tehnike i prirodne cirkulacije zraka.
Maleni Rejjan ima samo jednu želju: Da ozdravi i konačno dobije bezbrižno djetinjstvo
"I danas radi, a nikada se nije pokvario"
Koliko su takvi frižideri ostali u kolektivnom sjećanju, pokazuju i reakcije koje stare fotografije Obodina redovito izazivaju.
Na YouTubeu se mogu pronaći snimke posvećene starim Obodinovim frižiderima, među njima i video na kanalu TV Svaštare.
Slične priče pojavljuju se i u komentarima na Instagramu. Mnogi korisnici uvjereni su da su se kućanski uređaji nekada proizvodili kvalitetnije, a pojedini dugovječnost starih frižidera uspoređuju s današnjim iskustvima.
"To je proizvod iz vremena kada su ljudi pravili stvari da traju. A ne kao danas, kada namjerno sabotiraju proizvode u procesu proizvodnje, da imaju rok trajanja pet-šest godina. Da im mi redovnom kupnjom održavamo tvornice", jedan je od komentara.
Riječ je, dakako, o mišljenju korisnika društvenih mreža, a ne o dokazu da su proizvođači nekada namjerno izrađivali dugovječnije uređaje ili da se današnji namjerno konstruiraju kako bi trajali samo određeni broj godina.
Drugi se šale da je Obodin toliko neuništiv da bi se u njemu moglo preživjeti čak i nuklearni udar. No posebno je zanimljiv broj ljudi koji tvrde da njihovi primjerci i dalje rade ili da se tokom desetljeća korištenja nikada nisu pokvarili.
"Imam Obodinov frižider iz 1971., super hladi, nikada se nije pokvario", piše jedan korisnik. Druga se osoba prisjeća: "Služio me 32 godine i u ispravnom stanju sam ga poklonila. Nikad u kvaru."
Za neke su uspomene još ličnije. "Frižider našeg djetinjstva, naš je bio stariji, ja sam odrasla uz njega. Sjećam se i metalne posudice za led koja je dolazila uz njega i u njoj smo nekada radili sladoled”, stoji u jednom od komentara.
Takva svjedočanstva nisu statistički dokaz da su svi nekadašnji frižideri trajali duže od današnjih, ali dobro pokazuju koliko su pojedini modeli postali dio porodične svakodnevice i kolektivne memorije.
A iza njihova prepoznatljivog izgleda doista je stajala zanimljiva tehnička logika.
Sve počinje s jednostavnom fizikom
Iako frižideri s gornjim zamrzivačem nisu bili jugoslavenski izum, desetljećima su bili rašireni širom svijeta, dobro poznati modeli iz nekadašnjih jugoslavenskih tvornica pripadali su generaciji relativno jednostavno konstruiranih kućanskih uređaja. Njihov raspored nije bio slučajan.
Kod starijih frižidera s ručnim odmrzavanjem sistem hlađenja bio je jednostavniji od onoga kakav danas nalazimo u brojnim uređajima.
Kako su se u Jugoslaviji rješavala stambena pitanja? Bodovi, liste čekanja i društveni stanovi
ASHRAE, Američko društvo inženjera za grijanje, hlađenje i klimatizaciju, u svojem stručnom priručniku opisuje frižidere s ručnim odmrzavanjem kod kojih se rashladni prostor hladi prirodnom konvekcijom zraka preko hladne površine isparivača smještenog pri vrhu odjeljka. Ta hladna površina mogla je istodobno oblikovati prostor u kojem se čuvala zamrznuta hrana.
Fizika koja stoji iza toga prilično je jednostavna. Hladniji zrak gušći je od toplijeg pa se spušta, dok se topliji zrak podiže. Kada se izvor hlađenja nalazi pri vrhu, ohlađeni zrak prirodno se spušta kroz unutrašnjost hladnjaka, a topliji se vraća prema hladnoj površini. Tako nastaje prirodno strujanje zraka.
Kod frižidera s jednim vratima isparivač je mogao biti oblikovan poput male kutije, čija je unutrašnjost služila za zamrzavanje i čuvanje zamrznute hrane. Budući da se prijenos topline u takvom sustavu velikim dijelom odvijao prirodnom konvekcijom, za cirkulaciju zraka nije bio potreban ventilator isparivača, piše Jutarnji.
U usporedbi s mnogim današnjim frižiderima opremljenima ventilatorima, senzorima, elektroničkim upravljanjem i kanalima za distribuciju zraka, princip je bio iznenađujuće jednostavan.
To, međutim, ne znači da je svaki stari frižider automatski bio kvalitetniji ili dugovječniji od današnjega. Ono što se može reći jest da je takav sistem za distribuciju hladnog zraka zahtijevao manje komponenti.
Obodin je postao dio svakodnevice
U Jugoslaviji je frižider tokom druge polovice 20. stoljeća postupno prestao biti luksuz i postao standardni dio kućanstva, a jedno od imena koje je ostalo posebno snažno povezano s tim razdobljem bio je Obodin.
Nastavak teksta čitajte na linku OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
