Rusi razaraju drugi najveći grad u Ukrajini, u Kijevu očajni: ‘Stvaraju ‘grad duhova‘

Kremlj je u decembru krenuo s dramatičnim intenziviranjem zračnih napada na Harkiv, drugi po veličini ukrajinski grad.

Bilo je to otprilike u vrijeme kada su problemi s prekidom američke vojne pomoći zaokupljati pažnju javnosti i ukazali da se Ukrajina našla u ozbiljnoj opasnosti. Od tada, Harkiv je bio na udaru više balističkih projektila nego u bilo kojem trenutku od početka rata.

Nekoliko sati nakon što je nedavno nova noćna ‘kiša‘ bombi pala na Harkiv, regionalni guverner Oleg Sinehubov stajao je ispred djelomično uništene stambene zgrade, zaključivši da Rusija gađa mjesta gdje ljudi žive s ciljem teroriziranja civila. Bombardiranje je, dodaje, gore nego ikad otkako su snage ruskog predsjednika Vladimira Putina opkolile grad prije dvije godine.

Ruski okupatori su potisnuti od Harkiva u prvoj godini rata, no sada je potpuno jasno da je najnovija strategija za zauzimanje grada jednostavno raznijeti ga i na taj način uništiti otpor. 

Vladimir Solovjov, glavni proratni propagandist Kremlja, izjavio je tokom TV emisije prošle sedmice da "Harkiv treba izbrisati s lica zemlje".

Od frbuara je civilno stanovništvo svakodnevno izloženo raketnim napadima, napadima kliznim bombama i bespilotnim letjelicama - koje lete brže i više, a imaju i karbonski premaz na krilima zbog kojeg ih je teže oboriti - a primarne mete su energetska infrastruktura i stambene zgrade. Deseci sela u regiji, koja graniči s Rusijom, morala su biti evakuirani nakon jakog granatiranja. Kao rezultat toga, 526.000 ljudi, odnosno svaka peta osoba, u Harkivu i njegovoj okolici, smatraju se "interno raseljenim osobama", prema Sinehubovu.

U subotu je osam osoba poginulo, a deset je povrijeđeno kada su projektili pogodili stambene zgrade i benzinsku postaju na sjeveroistoku grada. Čak 30 dronova Shahed udarilo je u četvrtak ujutro, usmrtivši četiri osobe, od kojih su trojica bili spasioci koji su život izgubili u dvostrukom udaru na stambenu zgradu nakon što stigli u spasilačku misiju.

Blizina Harkiva području Donecka i njegov položaj, koja ga čini ključnim čvorištem i središtem željezničke mreže, znači da ima golemu stratešku vrijednost. Smješten 40-ak kilometara od ruske granice, njegovo bi zauzimanje omogućilo Moskvi da opkoli ukrajinske snage u Donbasu, kako piše britanski The Times.

Točne namjere Rusije u ovoj fazi nisu jasne, iako postoje jasni znakovi da se priprema za veliku ljetnu ofenzivu. Ukrajinski izvor, koji poznaje obavještajnu sliku, kaže da Rusija trenutačno obučava šest divizija - otprilike 120.000 vojnika - u istočnom Sibiru.

Nezavisni ruski medij Verstka javio je da Kremlj planira mobilizirati 300.000 vojnika za novu ofanzivu na grad u narednim mjesecima, a tu je brojku početkom mjeseca spomenuo i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. U Kijevu to smatraju psihološkom vojnom akcijom, osmišljenom da utječe na percepciju i stavove pojedinaca, skupina i stranih vlada.

Ukrajinski predsjednik u subotu je inzistirao na tome da Harkiv "nije u opasnosti", ali je dodao kako Rusi ne skrivaju činjenicu da je grad "poželjna meta". Kontinuirano bombardiranje demonstrira problem sve slabije protuzračne obrane Ukrajine.

Kharkiv. In peacetime home to over 1.4mn, about the size of Munich, Milan or San Antonio. A university & industrial city. A tech hub. Good beer.
Russia is destroying #Kharkiv day by day, bomb by bomb. Our leaders are letting them. Call your lawmakers & demand more air defense aid pic.twitter.com/DsTQcf2F3o

— Jessica Berlin (@berlin_bridge) April 8, 2024

Kako piše The Economist, ruske snage uništile su neke od sistema protuzračne odbrane Patriot koje je Ukrajina koristila za zaštitu gradova poput Harkiva.

"Ako nastave udarati svaki dan kao prošlih mjesec dana, mogli bismo ostati bez projektila i naši partneri to znaju", rekao je Zelenski u nedjelju i zamolio saveznike da hitno isporuče potrebne sisteme protuzračne odbrane.

"Tražimo načine da Harkivu pružimo više protuzračne odbrane", rekao je, pozivajući sve ukrajinske diplomate i međunarodne pregovarače da traže mogućnosti novih isporuka.