Putinovi ‘petokolonaši‘ u srcu Europe: Ko su Nijemci koji sarađuju s Rusima

Iako službeni Berlin bezuvjetno podržava Kijev, a njemački zakoni ne dopuštaju da se ruska invazija na Ukrajinu brani ili bilo kako opravdava, u Njemačkoj svejedno ima zagovornika "ruskog svijeta", piše The Insider.

Proljetos su organizirali skupove podrške ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i ratu u Ukrajini, a sada organiziraju skupove protiv Sjevernoatlantskog saveza (NATO) te zazivaju "mir" s Rusijom te zaustavljanje pošiljki vojne pomoći koje Berlin šalje u ukrajinskoj vojsci.

Ti se prosvjednici izdaju za nezavisne aktiviste, a zapravo sarađuju s ruskom ambasadom u Njemačkoj i lokalnim ekstremnim desničarima, prenosi Jutarnji.

Ruska zajednica u Njemačkoj najveća je u Europi. Oko 4,5 miliona ljudi u Njemačkoj govori ruski, a 230 hiljada ima rusko državljanstvo. Putinovi su pristaše sredinom proljeća bili najaktivniji.

The Insider navodi da su organizirali auto-moto susrete podrške Rusiji i protiv rusofobije. Najveći je bio onaj u Berlinu koji se održao 3. aprila, dan nakon što se doznalo za masakr u ukrajinskom gradu Buči. Na susretu se okupilo između 400 i 700 osoba, a njemački su mediji skup prozvali sramotnim. Okupljeni na skupu su mahali ruskim i sovjetskim zastavama, preko razglasa puštali ruske pjesme te vrijeđali ukrajinske izbjeglice.

Formalno gledano, skup su organizirali vlasnik automehaničarske radnje Christian Fraher (pravo mu je ime Igor Fraher), vlasnik njemačkog i ruskog državljanstva te Nijemac Rene Hermann. Fraher je u Njemačku stigao prije 20 godina iz Orska, a Hermann zahvaljujući poslovnim putovanjima u Rusijom dobro barata ruskim jezikom. Hermann je u martu u prilogu koji je emitiran na ruskoj državnoj televiziji podržao Putina.

Skup se nastojalo prikazati kao spontano okupljanje, no borac za ljudska prava Aleksej Kozlov tvrdi da ga je najvjerojatnije financirala ruska ambasada. "Skup je bio prilično skup. Na automobilima su imali posebne zastave koje su se morale naručiti, a na skupu je bilo i građana drugih gradova, što znači da su dovedeni u Berlin te da su negdje odsjeli. To je zahtijevalo koordinaciju i sredstva", rekao je Kozlov.

Fraher i Hermann kasnije su viđeni na događaju koji je kod spomenika Seelowskim uzvisinama organizirala ruska ambasada.

Fraher se nakon skupa u Berlinu požalio da je primao prijetnje te da skup nije bio skup podrške Rusiji već prosvjed protiv diskriminacije Nijemaca koji govore ruski te koji imaju rusko državljanstvo. Nezavisni su mediji kasnije otkrili da Fraher zaista podržava Rusiju te da je svoje pratitelje na komunikacijskoj platformi Telegram više puta pozvao da na društvenim mrežama napadnu Ukrajince i njima naklonjene profile.

Skupovi podrške Rusiji u aprilu su održani i u drugim njemačkim gradovima, međutim nisu polučili željene rezultate. Ukrajinci i oponenti rata bacali su konjski izmet na okupljene u Hannoveru, a u Frankfurtu im gradske vlasti nisu izdale dozvolu za okupljanje pa su održali običan prosvjed.

Njemačka je u martu počela novčano kažnjavati svako javno isticanje zloglasnog slova "Z". Šezdesetdvogodišnja građanka Hamburga kažnjena je novčanom kaznom od 4000 eura zbog isticanja slova "Z" na stražnjem staklu svoga automobila. Vlasti u Berlinu zabranile su isticanje i drugih ruskih vojnih simbola.

Njemačka je policija u oktobru pretražila stan ruske blogerice Julije Prohorove (poznata i kao Julija Černiševa) zato što je ova na društvenim mrežama slavila Rusiju i granatiranje ukrajinskih gradova. Prohorova je dolazila i na skupove podrške Ukrajini te provocirala one koji su se na njima okupljali. Policija joj je zaplijenila mobitel i laptop te je tereti za "odobravanje kaznenih aktivnosti".

Ruska dijaspora u Njemačkoj tokom posljednjih se mjeseci zbog spomenutih zabrana i restrikcija okrenula uličnim demonstracijama. Na skupovima prosvjeduju protiv sankcija koje je Zapad nametnuo Moskvi, ali i visokih cijena te restrikcija koje su uvedene zbog pandemije koronavirusa. Na spomenuta okupljanja dolazi šarolika ekipa - od Putinovih pristaša preko kojekakvih ekstremista i marginalaca do zagovornika teorija zavjera. Prosvjednih skupova poput opisanih nema mnogo, a na njih ne dolazi mnogo ljudi - od par stotina do par hiljada. U Kölnu je početkom decembra organiziran prosvjed protiv njemačke politike i politike NATO-a.

Taj prosvjed i druge slične skupove u Kölnu koji su se održali od 24. februara naovamo organizirali su supružnici Maxim Schlund i Elena Kolbasnikova, aktivisti vojno-patriotskog društva Pamjat. Napor koji su uložili u organiziranje tih skupova nije prošao nezapaženo. Kolbasnikova je dobila otkaz, a mnogi su tražili i da je se deportira u Rusiju. Ruska televizijska postaja Carigrad emitirala je u oktobru prilog u kojem se moglo vidjeti kako su supružnici Schlund-Kolbasnikova dali podršku ruskim civilima i borcima Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike. Njih dvoje u Donbas nisu stigli sami od sebe već je njihova ekspedicija bila dio političke kampanje koju je organizirao Sveruski narodni front, ruska politička stranka na čijem je čelu sam Vladimir Putin.

Kolbasnikova se tokom tog putovanja susrela s aktivisticom Lianom Kilintz, predsjednicom fondacije koja je također u Donbas slala humanitarnu pomoć. Kilintz je nedavno zbog poticanja na mržnju te negiranja genocida imala problema sa zakonom. Za sve je kriva fotografija na kojoj su se mogle vidjeti osobe omotane u ruske zastave i zastave sa slovom "Z".

The Insider navodi da Kolbasnikova sarađuje s poznatim kelnskim ekstremnim desničarom, islamofobom, antisemitom i obožavateljem Putina Markusom Beisichtom. On joj pomaže organizirati skupove protiv NATO-a i prokremaljske online kampanje. Beisicht je i sam viđen na nekoliko proruskih skupova, a na jednom je održao i proruski govor. On i ruski konzul u Berlinu Aleksej Dronov planiraju u februaru 2023. godine organizirati prosvjedni skup ispred američke vojne baze u Ramsteinu.

"Povijest Moskvina podrivanja društvenih pokreta, pogotovo onih europskih i transatlantskih, prilično je dugačka. Danas se fokusirala na nove konzervativne pokrete, krajnje desne organizacije te ekstremiste", rekao je njemački politolog Felix Riefer.

Ruski medijski tajkun blizak Kremlju Konstantin Malofejev te profašistički režimski ideolog Aleksandar Dugin godinama su u kontaktu s europskom krajnjom desnicom i drugim radikalnim pokretima.

Udo Voigt, bivši europarlamentarac iz redova Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD), sudjelovao je 2015. na Međunarodnom ruskom konzervativnom forumu u Sankt-Peterburgu te je tamo pohvalio Putinovu "umješnu i diskretnu" politiku. Delegacija Alternative za Njemačku (AfD), krajnje desne populističke stranke koja godina gaji bliske odnose s Moskvom te koju Moskva navodno financira, posjetila je glavni grad Rusije krajem 2020. godine. Tada ih je primio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Otkad je izbio rat u Ukrajini, vodeći ljudi AfD-a distancirali su se od Moskve te ustvrdili da ruska invazija na Ukrajinu "nema opravdanja".