Petnaest godina Schengenskog sporazuma

Kada je Njemačka potpisala sporazum mnogi su smatrali da to nije dobra odluka. Međutim, danas je opšta ocjena da je upravo Njemačka najviše profitirala od onog što je 1985. godine dogovoreno u Schengenu.

Kriminal nije porastao

Kada su 1985. godine zemlje Beneluxa, Njemačka i Francuska potpisale prvi schengenski sporazum mnogi su sumnjičavo vrtjeli glavom. Priključenje Poljske i Češke 2007. godine je za neke bilo upozorenja da prijeti neviđeni porast kriminala u pograničnom području između Njemačke i Poljske.

Međutim, u saveznoj zemlji Brandenburg, koja graniči sa Poljskom, godinu dana kasnije, kriminal je bio manji za 12,4 posto u poređenju sa prethodnom godinom u kojoj Poljska još nije bila u Schengenu.

Markus Beier, predstavnik Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova kaže: „Ukidanje graničnih prijelaza ne znači da je policija nestala, niti bi to bilo pametno. Mi smo zemlja u centru Evrope i mnogi putevi vode kriminalce ovamo. Zato policija sprovodi kontrole unutar zemlje i ciljano prati određene osobe“.

Na osnovu schengenskog sporazuma moguće su zajedničke patrole policija susjednih zemalja, a zahvaljujući centralnom informatičkom sistemu svima su na raspolaganju svi podaci o kriminalcima i sumnjivim osobama. Njemačkoj policiji je čak dozvoljeno da kriminalce goni do 45 kilometara u dubinu poljske teritorije, ali na zapadnoj strani Francuzi to ne prihvataju.

Spomenik Schengenskom sporazumu (Foto: DPA)

Schengenski sporazum nije samo sigurnost

Najzad, bilo bi pogrešno posmatrati Schengen samo sa aspekta sigurnosti – prije svega je riječ o većoj slobodi kretanja i oživljavanju regionalne trgovine u njemačkim pograničnim područjima. Siegfrid Berendt iz jednog investicionog centra u Brandenburgu kaže:

„Njemačka je dobitnica iz različitih razloga: ona mnogo izvozi i otvoreno joj je novo tržište na istoku Evrope. Olakšan je i dolazak stručnih radnika koji nedostaju u zemlji“, kaže Berendt.

Na kraju, poboljšana je i saradnja pravosuđa čime je ubrzano rješavanje krivičnih djela, a i lakše je vratiti ilegalne useljenike. Oni se jednostavno deportuju u zemlju članicu, koja je potpisala sporazum, a preko čije granice su ilegalni useljenici ušli u EU.

dw/radiosarajevo.ba