Odnosi SAD-a i Izraela sve gori: 'Bijela kuća priznaje nešto što se činilo kao naučna fantastika'

Nastavak izraelskog prkošenja Americi kad je riječ o vojnim akcijama u Gazi pokazuje da američka administracija ima slab utjecaj na izraelsku vladu, ocijenio je Wall Street Journal.

No, u SAD-u ne popušta pritisak na predsjednika Joea Bidena da zauzda izraelskog kolegu Benjamina Netanyahua. Američki State Department otvorio je istragu o okolnostima nekoliko izraelskih zračnih udara na taj palestinski teritorij te o navodnoj upotrebi bijelog fosfora u napadima na Libanon, rekli su anonimni izvori za spomenuti američki dnevnik.

Izraelski premijer ne bere brigu. Netanyahu je u srijedu ponovno najavio invaziju na grad Rafah u kojem je kakvo-takvo utočište našla najmanje polovica stanovnika Gaze. Štaviše, izraelski je premijer najavio "moćnu akciju". Jednako je zabrinjavajuće i to što je Netanyahu odlučio da se ne vraća za pregovarački stol za kojim sjede, osim Sjedinjenih Država, Katar i Egipat. Washington se nadao da će ispregovarati daljnje puštanje izraelskih talaca u zamjenu za primirje koje bi trajalo šest sedmica. No, čini se da izraelski premijer u vidu ima samo svoj politički položaj i stav većine izraelskih građana da treba nastaviti do potpune pobjede nad Hamasom.

Wall Street Journal piše kako Biden zasad neće vaditi najveći adut u rukavu, a to je američka vojna pomoć Izraelu. SAD godišnje za održavanje sigurnosti svojeg najvažnijeg saveznika na Bliskom istoku daje oko 3,8 milijardi dolara vrijednu pomoć. Američki dužnosnici s kojima je razgovarao WSJ kažu da je predsjednik odbacio mogućnost da Izraelu uskrati oružje te da se drži verbalnih pritisaka i nagovaranja.

Bijela kuća pogotovo je u javnosti sve kritičnija prema "Bibiju", kako je premijeru nadimak, a Biden se sve manje skanjiva i u privatnim razgovorima s izraelskim čelnikom.

Bidena je u utorak posjetio jordanski kralj Abdulah II. Sjedeći s njime na konferenciji za medije, Biden je poručio da je dogovor o taocima - koji su vruće i najosjetljivije pitanje u Izraelu - prvi korak u dugoročnijem rješenju. "Ključni elementi dogovora su na stolu", rekao je u utorak Biden, a u srijedu mu je Netanyahu odgovorio priopćenjem da se izraelska delegacija neće vraćati u Kairo i da "ide" na Rafah. Inače, od početka rata Netanyahu i Biden su obavili 18 telefonskih razgovora.

Brian Katulis, znanstvenik u Institutu za Bliski istok, slaže se da javne poruke američke administracije zasad imaju malo učinka na krajnji cilj. A to je da Netanyahu smisli izlaznu strategiju nakon četiri mjeseca brutalnog i krvavog rata u pojasu Gaze. "Jaz u stavovima američke i izraelske administracije o nizu ključnih pitanja posljednjih se sedmica produbljava", dodao je Katulis.

Napad na Izrael dogodio se 7. oktobra. Washington je brzo stao na stranu svojeg saveznika i isprva žmirio na prva izvješća o kolateralnim žrtvama, ponavljajući da se Izrael ima pravo braniti. Međutim, zbog sve većeg broja mrtvih, među kojima je mnoštvo djece, i devastacije pojasa Gaze Biden je promijenio ton. Prvo je, sredinom decembra, na nekoliko skupova kritizirao izraelsku vladu. Izjavio je tako da Izrael gubi podršku svijeta zbog krvoprolića u Gazi. Podsjetimo, do danas je poginulo najmanje 28.000 ljudi, a oko 70.000 je ranjeno. Mlađi od 18 godina čine polovicu stanovnika Gaze, zbog čega je njihov udio u žrtvama ekstremno velik.

Biden je na jednom skupu otkrio da se s Netanyahuom poznaje već 50 godina. Jednom mu je prilikom, ispričao je, rekao da ga voli, ali da se ne slaže ni s jednom jedinom njegovom riječi. "To vrijedi i sada", dodao je. Oko praznika su stvari postale naročito užarene, otkriva WSJ koji u svojem izvješću navodi da su odnosi Bidena i Netanyahua na tački vrenja. Kako pišu, američka administracija priznaje slabljenje utjecaja na svog najbližeg bliskoistočnog saveznika što se do nedavno činilo kao znanstvena fantastika. Izvori dnevnika kažu da su dvojica muškaraca telefonski razgovarala povišenim tonovima te da se na kraju razgovora Biden gotovo derao i naglo završio s "ovaj razgovor je gotov".

Biden je, dakako, pod sve većim pritiskom arapske dijaspore, ali i dijela vlastite stranke, zbog čega je njegovo nezadovoljstvo sve češće javno. Zbog Gaze je bilo nekoliko predizbornih kriza, a Bidenu je pala podrška.

No, isto se događa i u Izraelu. Prije Hamasova napada Izrael je bio na nogama prosvjedujući protiv Netanyahua i njegove ultradesne koalicijske vlade. Netanyahu se suočavao s mogućnosti kaznenog progona i ciljao je na pravosuđe, zbog čega je naposljetku progovorila ulica.

Američka administracija, tvrde izvori poslovnog dnevnika, razmatrala je povlačenje dviju mjera iz mandata Donalda Trumpa. Jedna je bila da proizvodnja u izraelskim naseljima na Zapadnoj obali ne bi više smjela imati oznaku "Proizvedeno u Izraelu". Druga je bila povlačenje odluke prema kojoj izraelsko naseljavanje ne krši međunarodno pravo.

Američki dužnosnici također su razmatrali sankcije protiv ministra financija Bezalela Smotricha i ministra za nacionalnu sigurnost Itamara Ben-Gvira. To je trebao biti paket koji će poslati oštru poruku. Međutim, Biden je na kraju odustao, a administracija je sankcije uvela samo malo poznatim radikalnim izraelskim naseljenicima, piše Jutarnji list.