Odluka izazvala brojne reakcije: Kako zatvaranje rusko-finske granice razdvaja porodice

Finska je zatvorila granicu s Rusijom zbog priliva migranata. Građani, koji govore ruski, sada više ne mogu posjetiti svoje porodice i vrše pritisak.

Krajem novembra u Raja-Jooseppiju, najsjevernijoj kontrolnoj tački između Finske i Rusije, ima samo nekoliko sati dnevnog svjetla, sve je prekriveno snijegom, a temperatura je oko minus deset stupnjeva. Na graničnom prijelazu, neposredno prije zatvaranja, nekoliko novinara promrzlih na hladnoći čekaju da se pojave tražitelji azila. Finska je ranije odlučila zatvoriti sve granične prijelaze s Rusijom. Ova odluka obrazložena je povećanjem ilegalnih prelazaka granice.

Nula tražitelja azila neposredno prije zatvaranja

Nakon što je Finska 24. novembra zatvorila sve ostale kontrolne punktove na granici s Rusijom, migranti iz trećih zemalja uputili su se prema ovom najudaljenijem graničnom prijelazu u Laponiji, udaljenom više od 1000 kilometara od Helsinkija i 250 kilometara od Murmanska u Rusiji - a koji je konačno zatvoren 30. novembra. Ukupno 63 osobe zatražile su azil u Finskoj u tom razdoblju.

Nakon završetka posla, finski granični službenici organiziraju male obilaske za novinare. "Izbjeglice dolaze odande", kaže voditelj kontrolnog punkta Vesa Arfmann, pokazujući prema Rusiji. Potom vodi novinare do kontejnera u kojem biva skupljana napuštena "transportna oprema", jer se granica ne smije prijeći pješice. Tu su nagomilani bicikli. "Sada su vlasništvo finske države, možda će biti prodani na aukciji", objašnjava Santeri Komu, još jedan granični službenik.

Graničari novinarima pokazuju i zagrijani hangar u kojem tražitelje azila čeka razgovor na kojem će ih pitati kako se zovu, odakle dolaze i zašto podnose zahtjev za azil. Često je potreban i prevoditelj kojeg tada pozivaju službenici. Mnogi migranti kod sebe nemaju dokumente, ali ne svi. Tako su nedavno došla muškarca iz Jemena s pasošima, kaže Komu.

Na kraju ture već je pao mrak. Tog dana nije stigao nijedan tražitelj azila. Sada je za ostale prekasno: finske vlasti obustavile su rad i na kontrolnom punktu Raja-Jooseppi, što znači da je granica između Rusije i Finske potpuno zatvorena.

Porodice su razdvojene

Zatvaranje granice je ozbiljan udarac za stanovnike Finske koji govore ruski. U državi s pet i pol miliona stanovnika ima ih gotovo 100.000. Mnogi žive i u Finskoj i u Rusiji i nije bilo neobično putovati preko granice u obližnji Vyborg ili St. Petersburg.

Krajem novembra Viktorija Iljina i Jevgenij Koščevnikov htjeli su se iz Lappeenrante u južnoj Finskoj odvesti u Sankt Peterburg, gdje je njihov petogodišnji sin Serafim trebao biti operiran. Obitelj se prije godinu dana preselila u Finsku, no radije su se liječili u Rusiji. "Tamo imamo liječnike kojima vjerujemo i koji govore ruski", objašnjava Iljina. Operacija je, kaže ona, morala biti odgođena zbog zatvaranja granice.

Planirani posjet ocu Jevgenija Koševnikova, koji je nedavno imao moždani udar i boluje od raka, više se ne može izvesti. "Jako sam zabrinut da će se zdravlje moga oca i dalje pogoršavati i da neću moći biti s njim", kaže Koševnikov. "Već sam razmišljao o tome da ostavim svoju porodicu ovdje, da nekako dođem u Murmansk ili da odletim iz Helsinkija u Istanbul da budem s njim", kaže on.

Govornici ruskog demonstriraju

Mnogo je takvih priča u Lappeenranti. Grad je udaljen 25 kilometara od ruske granice i tamo oko pet posto stanovništva govori ruski. Nakon zatvaranja triju južnih kontrolnih punktova, stanovnici Lappeenrante, koji govore ruski, demonstrirali su ispred gradske Vijećnice 19. novembra.

Jedan od organizatora protesta bio je Ivan Devjatkin. On već 12 godina živi u Finskoj, gdje je završio sveučilišni studij. Tečno govori finski, radi i ima sina. Nikada nije sudjelovao u političkom djelovanju, ali zatvaranje granice sve je promijenilo. Ivan je svoj rad stavio na čekanje i od tada pokušava pridobiti finske vlasti da poslušaju njega i druge stanovnike koji govore ruski.

"Bilo je to kao nož u leđa, izdaja od strane finske vlade jer nismo uzeti u obzir, kao da mi, ruskojezična manjina u Finskoj, nemamo vlastitih interesa", žali se Devjatkin. On želi razgovarati s političarima i predlaže da zajedno razmisle o otvaranju barem jednog graničnog prijelaza na jugu. Njegova majka, brat i sestre žive u Rusiji. Svi su, kaže, planirali zajedno proslaviti Novu godinu.

Kako bi skrenuo pozornost na problem, Devjatkin je sam u šatoru organizirao 30-satno bdijenje. Isto toliko je trajalo putovanje kopnom od Lappeenrante do St. Petersburga preko kontrolnog punkta Raja-Jooseppi u sjevernoj Finskoj, kada je još bio otvoren. Njegov transparent, napisan na švedskom, drugom službenom jeziku Finske, glasio je: "Volim Finsku. Ali voli li Finska mene?" "Ovo pitanje sada sebi postavljam", kaže Devjatkin.

Priljev migranata iz trećih zemalja

Finske vlasti potpuno zatvaranje granice opravdavaju time što to zahtijeva nacionalna sigurnost. Priliv migranata iz trećih zemalja preko ruskog teritorija značajno se povećao od avgusta. Prema navodima Finske granične policije, gotovo 1.000 tražitelja azila ušlo je u zemlju preko Ruske Federacije tokom tog vremena. Prethodnih godina bilo je tek nekoliko migranata. 

Helsinki je uvjeren da ruski granični službenici svjesno propuštaju migrante u Europsku uniju bez viza. Finski premijer Petteri Orpo opisuje postupke Rusije kao hibridni rat i vidi u tome osvetu za pristupanje Finske NATO-u.

"Naš cilj je poručiti Rusiji: Ovo je neprihvatljivo i mora prestati!", rekla je finska ministrica unutarnjih poslova Mari Rantanen iz desničarske populističke stranke "Pravi Finci" u intervjuu za DW. Zatvaranje granice nazvala je "teškom odlukom" i izrazila nadu da će ruska strana shvatiti da je "mirna granica u zajedničkom interesu".

Kritika finske odluke

Zatvaranje granice izazvalo je kritike u Finskoj i inozemstvu zbog poštivanja prava izbjeglica. Finska povjerenica za borbu protiv diskriminacije Kristina Stenman strahuje da će pristup proceduri za dobivanje azila biti ugrožen. Jer sada samo možete podnijeti zahtjev za azil u zračnoj luci u Helsinkiju i u lukama u zemlji.

Zastupnica u gradskom vijeću Lappeenranta iz stranke Unija lijevih snaga Katja Marova vidi unatarpolitičke razloge iza odluke o zatvaranju granice s Rusijom. "Sada imamo prilično desnu populističku vladu. Njihova predizborna kampanja bila je pod sloganom 'zatvorite granice', a oni u biti ispunjavaju predizborna obećanja ne mareći i ne razmišljajući o tome da postoje druge kategorije građana kojima se krše interesi i prava", kaže ona.

Ministrica unutarnjih poslova Mari Rantanen jamči u razgovoru za DW da je vlada svjesna da njene odluke „imaju posljedice za ljude koji granicu prelaze legalno". „To nas zabrinjava, žao nam je zbog toga i nadamo se da ćemo moći ponovo otvoriti granicu, ali to ovisi od ponašanja Rusije", kaže ona. Finska bi mogla već 14. decembra ponovo otvoriti granične prelaze, izvijestila je finska televizija Yle.