Njemački mediji nakon sastanka Berlinskog procesa: Ulazak BiH i komšiluka u EU se ne nazire

Sastanci liče na ritual, napredak je sporadičan i nije suštinski, a ulazak BiH i komšiluka u EU se ne nazire, piše njemačka štampa nakon sastanka Berlinskog procesa u glavnom gradu Njemačke.

U izvještaju sa samita Berlinskog procesa u ponedeljak, ugledni Frankfurter Allgemeine Zeitung ističe izjave njemačkog kancelara Olafa Scholza i šefice Evropske komisije Ursula von der Leyen o tome da bi trebalo ubrzati put država zapadnog Balkana ka EU.

"Evropska unija je potpuna jedino sa zemljama zapadnog Balkana", rekao je Scholz (SPD), dok je von der Leyen tvrdila da je proširenje EU "sasvim u vrhu dnevnog reda" u Briselu.

"Doduše", piše frankfurtski list, "primjećuje se i nestrpljenje pri nastupima Scholz i von der Leyen nakon sastanka Berlinskog procesa. Schloz je rekao da se nada da ’neće trajati još deset godina’ dok šest država zapadnog Balkana ne postanu članice EU.“

Njemački kancelar je naglasio da dijalog Srbije i Kosova "ne teče zadovoljavajuće".

U glavnom gradu Njemačke je, prenosi list, potpisan akcioni plan za zajedničko tržište, kao i za razmjenu studenata. Dogovoren je i zajednički nastup u borbi protiv ilegalnih migracija i tretiranju plastičnog otpada.

List još piše da se u "vladinim krugovima u Berlinu" smatra da je tokom Berlinskog procesa štošta ipak postignuto, poput kancelarije za saradnju mladih RYCO i zelenih linija za bržu carinsku obradu robe.

Velika frustracija na Balkanu

Drugi vodeći dnevni list Süddeutsche Zeitung piše pod naslovom "Sholz želi da doda gas" kako njemački kancelar navija za brže proširenje EU. U tekstu se dodaje:

"Ideja Berlinskog procesa je da se na tehničkom nivou načine pomaci kao članstvu u EU iako i dalje postoje neriješena statusna pitanja, recimo između Srbije i Kosova."

Rajniše post, list iz Diseldorfa, navodi da je "frustracija u balkanskim državama velika – posebno jer su Ukrajina i Moldavija, u jeku ruske agresije, u rekordnom roku načinjene kandidatima za pristupanje EU."

Zajednički prijem zemalja zapadnog Balkana?

U berlinskom listu TAZ svoje viđenje dao je Ulf Brunbauer, koji se na Univerzitetu u Regensburgu bavi historijom Balkana.

Brunbauer kaže da su ovakve konferencije za većinu zemalja samo "obavezna praksa" kako bi se privuklo nešto međunarodne pažnje. On kritikuje što EU primjenjuje dvostruke standarde – od balkanskih kandidata se očekuju reforme u pravcu više demokratije, dok usred EU, u Mađarskoj, takve demokratije nema.

"Zašto prema zapadnom Balkanu postoji toliko visok stepen očekivanja, kad čak i članice EU razgrađuju demokratiju?", pita profesor.

TAZ navodi da se kancelar Scholz zalaže za zajednički prijem šest balkanskih država u EU, kako bi se izbjegle kasnije međusobne blokade. Drugi pak zagovaraju postupni prijem, recimo da države regiona prvo budu primljene u zajedničko tržište, a ne odmah u punopravno članstvo.

U tekstu se dodaje da je Scholz posebno zainteresovan za srbijanski litijum, što profesor Brunbauer kritikuje: "Olaf Scholz izvozi negativne posljedice klimatske transformacije u poluautokratske zemlje. To podsjeća na njemačke naftne dilove sa državama poput Saudijske Arabije.“

Doduše, dodaje berlinski list, Scholz u ponedeljak nije naglašavao litijum već projekte koji bi mogli biti bliži građanima – ukidanje naknada za roming u regionu ili priznanje diploma.

"Uzgred, ni EU nije spremna“

Kelnski list Kölner Stadt-Anzeiger ocjenjuje da su u Berlinu primijećeni "tračci svjetla", ali da ostaju veći problemi poput "etničkih sukoba, nacionalnih konflikata, korupcije, siromaštva i izbjegličke rute iz Sirije i Afrike preko zapadnog Balkana".

To što Sholz i von der Leyen šire optimizam je „ritual u ovom mučnom procesu“, komentariše list, podsjećajući da zemlje regiona pune dvije decenije čekaju na prijem u EU. I Berlinski proces postoji već deset godina.

„Ali, napredak je spor poput kornjače. Uvijek se iznova zemlje zapadnog Balkana odbijaju jer im je životni standard nizak, stanje demokratije sporno, a nacionalni konflikti među njima previše škakljivi. Uzgred, ni EU nije spremna“, piše kelnski list.

Ocjenjuje se da, dok u Briselu vlada princip jednoglasnog odlučivanja, niko neće proširiti krug članica sa 27 na 33, primajući nove komplikovane partnere.

„Tako je i dalje 3.500 vojnika NATO na Kosovu – zbog zaštite od Srbije. I nisu sve članice EU priznale Kosovo. Tako ne može da funkcioniše pod zajedničkim krovom EU.“

Komentar se zaključuje time da je ipak dobro što je perspektiva pristupa EU i dalje otvorena. „Jer alternativa je da ove države slijede zov Rusije. To bi bila katastrofa za EU.“

Realne alternative?

Berlinski Morgenpost pak piše, komentarišući „zabrinjavajuće stanje“ prije svega u Srbiji, da su zastarjele i promašene priče kako će perspektiva punopravnog članstva prizvati države regiona funkcionalnoj demokratiji bez korupcije.

„Vrijeme je da obje strane zaigraju otvorenim kartama. Umjesto da rade na punopravnom članstvu, kao da grade čardak ni na nebu ni na zemlji, treba razviti realne alternative. Balkanskim državama valja ponuditi privilegovano partnerstvo sa učešćem na zajedničkom tržištu, ali bez prava glasa i punog političkog učešća u EU.“

Od toga bi, piše berlinski list, obje strane ponešto dobile. „Držanje za proces proširenja, koji nakon decenija ne donosi uspjeh, samo će stvarati razočaranje i štetiti vjerodostojnosti EU“, dodaje se u tekstu.