Nismo ni znali: U četvrtak nas je asteroid promašio za dlaku

Radiosarajevo.ba
Nismo ni znali: U četvrtak nas je asteroid promašio za dlaku

lan Duffy je velika faca, on je glavni naučnik na Royal Institution of Australia. U četvrtak mu nije bilo jasno zašto su novinari odjednom tako poludjeli i zatrpali ga pozivima. Nije mogao odgovarati baš istog trenutka, ali je računao da su, kakvi su već novinari, napravili gužvu oko nečega što astronomski centri širom svijeta već odavno znaju i prate. Prognoze za tu sedmicu, u koji je spadao i četvrtak 25. jula 2019., bile su nekoliko relativno bliskih prolazaka manjih asteroida. Ništa posebno.

Poslije je ispričao Allyson Chiu iz Washington Posta da je u jednom trenutku bacio pogled na detalje svemirskog kamenja i uočio asteroid 2019OK.

„Bio sam zapanjen. Baš u pravom šoku“, kazao je.

Znajući da su naučnici ljudi inače vrlo umjerenog rječnika, posebno astronomi, to što je rekao znači otprilike da ga je u trenutku oblio hladan znoj. Na ekranu svog kompjutera vidio je da pored planeta Zemlja upravo u tom trenutku, a bilo je to 2.22 sati iza ponoći po našem vremenu, brzinom od 25 kilometara u sekundi juri gromada dimenzija oko 100 metara u promjeru, i to na udaljenosti od manje od jedne petine udaljenosti između Zemlje i Mjesečeve orbite.

Do tada taj asteroid čovječanstvo uopće nije poznavalo, bio je to prvi put da je registriran, kao da se „pojavio niotkud“. A da je udario u Zemlju... Dimenzije ovog asteroida procjenjuju se da su između 52 i 129 metara u promjeru, te da je u tom trenutku u odnosu na Zemlju jurio brzinom od čak 88.500 kilometara na sat. Silina eksplozije ovisila bi o kutu pod kojim je udario. Pa ako se uzme u obzir sve prethodno i u slučaju da je 2019OK umjesto za petinu udaljenosti Zemlja-Mjesec u onom smjeru, projurio za petinu udaljenosti Zemlja-Mjesec u ovom, našem smjeru, naučnici procjenjuju da bi to bila eksplozija snage ekvivalentna nuklearnoj bombi od 10 megatona, što bi spadalo u red snažnijih hidrogenskih bombi.

Ili, prema nekim procjenama, prostor razaranja bio bi oko 2000 kilometara kvadratnih, što je otprilike tačno ono što se dogodilo u Sibiru 1908. godine s tunguskom eksplozijom. To što je ispalo da su astronomi takvo što otkrili u trenucima kad je asteroid već prolazio svoj troipolsatni prolaz preko Zemljinog diska, jako je loša vijest. Drugim riječima, astronomi su ga uočili tek kada je već prolazio uz Zemlju.

„Bilo je to vrlo neugodno blizu“, pričao je za medije kasnije Duffy.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak