Nekada najbogatija država svijeta sada ovisi o međunarodnoj pomoći: Opustošena nenastanjiva zemlja

3
Radiosarajevo.ba
Nekada najbogatija država svijeta sada ovisi o međunarodnoj pomoći: Opustošena nenastanjiva zemlja

U vrijeme sticanja nezavisnosti 1968. godine, ovo je bila najbogatija zemlja na svijetu po glavi stanovnika zbog svojih ogromnih nalazišta. Međutim, fosfat koji su rudarili je presušio 1980-ih.

Nauru, otočna država u zapadnom dijelu Tihog oceana, obuhvata 21,2 km². Otok ima obalu dugu 30 kilometara, a zbog intenzivnog rudarenja više od 80 posto njegove površine je uništeno. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Nauru je imao 10.084 stanovnika koji su primarno živjeli na priobalnoj nizini na zapadnoj i južnoj strani otoka. Službeni su jezici nauruanski i engleski, a nema glavnog grada.

Što se tiče privrede, ono se početkom 2000-ih uglavnom zasniva na izdavanju dozvola za ribarenje stranim brodovima i eksploataciji fosfata te je ostalo ovisno o međunarodnoj pomoći. Nauru ima pet kilometara industrijske željezničke pruge i 41 kilometar cesta.

Hit prvenstva: Posušje novom pobjedom preuzelo lidersku poziciju Premijer lige BiH

Nauru je postao UN-ov skrbnički teritorij 1947. godine, pod upravom Velike Britanije, Australije i Novoga Zelanda. Autonomiju je stekao 1966., a nezavisnost 1968. godine. Potkraj 1990-ih, teška privredna kriza izazvala je političku nestabilnost u državi.

Portal Enjoy Travel istakao je kako se otok nekada nazivao 'Ugodni otok', a sada je jedna od najmanje posjećenih država na svijetu. Enjoy Travel pisao je kako ga godišnje posjeti oko 200 turista. Otok se nalazi 3.000 kilometara od sjeveroistočne obale Australije i udaljen je 4,5 sata leta od Brisbanea.

Eksploatacija fosfata ostavila je unutrašnjost otoka gotovo potpuno neplodnom. U vrijeme sticanja nezavisnosti 1968. godine, Nauru je bio najbogatija zemlja na svijetu po glavi stanovnika zbog svojih ogromnih nalazišta. Međutim, fosfat je presušio 1980-ih i privreda je propala. Rudarstvo fosfata nastavljeno je 2005. godine kada su službenici pronašli sekundarno ležište, ali to je trajalo još samo deset godina, piše Večernji.

Postojale su rasprave o preseljenju cijele populacije Naurua na otok u blizini Queenslanda u Australiji. Stručnjaci su vjerovali da će Nauru postati nenastanjiv do sredine 1990-ih. Ugrožen utjecajem klimatskih promjena i opustošen iskopavanjem fosfata, naučnici su vjerovali da je krajolik toliko oštećen da bi ulaganje u obnovu bilo preskupo. Nauruanci su se protivili ideji i odlučili ostati.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak