Nada za zemlje Zapadnog Balkana: EU razmatra prijem novih članica radi ubrzanog proširenja?

Nove zemlje bi se mogle pridružiti Europskoj uniji bez punog prava glasa, što bi moglo učiniti lidere poput mađarskog Viktora Orbana otvorenijim za pridruživanje Ukrajine bloku.

Prijedlog za promjenu pravila članstva u EU je u ranoj fazi i morat će ga odobriti sve postojeće nacije, prema riječima tri Europska diplomata i jednog zvaničnika EU koji su upoznati s diskusijama.

Ideja je da bi nove članice ostvarile puna prava nakon što EU revidira način svog funkcionisanja kako bi pojedinačnim zemljama otežala veto na politike.

To je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje EU, poput Austrije i Švedske, da udahnu život procesu proširenja koji trenutno blokira Budimpešta i nekoliko drugih prijestolnica zbog straha da bi to moglo donijeti neželjenu konkurenciju za lokalna tržišta ili ugroziti sigurnosne interese.

EU je proširenje učinila strateškim prioritetom usred ekspanzionističke agende ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako pritisak za povećanje broja članica sa sadašnjih 27 na čak 30 tokom sljedeće decenije otkriva unutrašnje podjele bloka.

"Budući članovi trebali bi biti obavezni da se odreknu prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme – poput uvođenja glasanja kvalificiranom većinom u većini područja politike", rekao je Anton Hofreiter, predsjedavajući Odbora za Europske poslove njemačkog Bundestaga, piše Politico.

"Inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju u mnogim pogodnostima članstva u EU, ali bez prava veta - nešto što su vlade EU oduvijek cijenile kao ultimativni alat za sprječavanje politika EU koje im se ne sviđaju.

Ideja koja stoji iza prijedloga – o kojem se neformalno raspravlja između zemalja EU i Komisije, prema riječima istih diplomata i zvaničnika – je da bi uključivanje novih zemalja bez prava veta, barem na početku njihovog članstva, omogućilo tim zemljama da se pridruže pod fleksibilnijim uslovima bez potrebe za revizijom osnovnih ugovora EU, što nekoliko vlada smatra neprihvatljivim.
Ranije su lideri EU insistirali da je takva reforma potrebna prije nego što blok može primiti nove članice poput Ukrajine , naglašavajući rizik od sve većeg zastoja u Briselu. Međutim, pokušaji ukidanja prava veta i za postojeće članice EU naišli su na žestoko protivljenje, ne samo Mađarske već i Francuske i Holandije.

Rastuća frustracija

Plan da se nove članice pridruže bez punog prava glasa "osigurao bi da ostanemo sposobni djelovati čak i u proširenoj EU", rekao je Hofreiter. "Iz razgovora s predstavnicima država Zapadnog Balkana, dobijam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i održivim."

Zahtjev da se novim zemljama ne dozvoli pridruživanje dok EU ne reformiše način na koji funkcioniše rizikuje da blok "zaustavi proširenje kroz mala vrata", rekao je.

Ovaj pritisak se poklapa sa rastućom frustracijom u državama kandidatkinjama iz istočne Europe i zapadnog Balkana koje su poduzele dalekosežne unutrašnje reforme, ali nisu bliže članstvu godinama nakon podnošenja zahtjeva. U slučaju Crne Gore, pregovori o pridruživanju EU počeli su 2012. godine.

"Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od 10 godina - a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo", rekao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u intervjuu za POLITICO. "Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, ​​da se i malo oživi ideja EU kao kluba koji i dalje ima neku gravitaciju prema njoj."

Zamjenik ukrajinskog premijera, Taras Kačka, ponovio je te zabrinutosti, pozivajući na "kreativna" rješenja za deblokiranje proširenja EU. Kijevski zahtjev za pridruživanje EU trenutno je blokiran vetom Mađarske.

"Čekanje nije opcija", rekao je Kachka u intervjuu. "Dakle, ono što nam je potrebno jeste da imamo rješenje ovdje i sada. Ovo je važno za Ukrajinu, ali i za Europsku uniju... Mislim da, dok Rusija testira Europsku sigurnost dronovima, isto čini potkopavanjem jedinstva Europske unije."

Dok je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stavila proširenje u središte svoje strateške agende, ističući potencijalno članstvo Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, zemlje EU su se do sada opirale naporima da se taj proces ubrza.

Ranije ovog mjeseca, zemlje EU su odbile pokušaj predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste, o kojem je prvi izvijestio POLITICO, da nastavi s proširenjem.

Lideri zemalja Zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije - sastat će se u srijedu s Europskim liderima u Londonu na samitu "Berlinskog procesa" usmjerenom na jačanje integracije među tim zemljama kao preduvjeta za proširenje EU.

Uoči predstojeće procjene Komisije o stanju pregovora o proširenju s različitim zemljama kandidatima, takozvanog paketa proširenja, jedan od diplomata EU predložio je da Komisija također pokuša ubrzati proces proširenja napredovanjem u pregovorima bez traženja formalnog odobrenja svih 27 zemalja EU u svakoj prilici. To bi također izbjeglo da Orban ima pravo veta u svakoj fazi pregovora.

Ključno je da se od Komisije, kao dio paketa proširenja, očekuje i da će podnijeti prijedlog za interne reforme EU kako bi se blok pripremio za prijem novih članica.

Ekspanzionistička Rusija

Odvojeno, rani nacrt zaključaka za sastanak lidera EU u Briselu u četvrtak ne sadrži spomen proširenja - na ogorčenje zemalja koje se zalažu za proširenje.

Članstvo u Europskoj uniji se često ističe kao ključno geopolitičko oružje bloka protiv agresivne Rusije.

"Kada danas pogledamo proširenje, jedno je jasno: Moramo postati brži, manje birokratski i efikasniji", rekla je za POLITICO Claudia Plakolm, austrijska ministrica za Europu. "Ako EU ne pojača svoju igru, izgubit ćemo tlo pod nogama u korist trećih aktera koji već čekaju da zauzmu naše mjesto."

Buduće članstvo u EU bilo je ključno pitanje na nedavnim izborima u Moldaviji, na kojima je pobijedila proEuropska predsjednica Maia Sandu, dok je članstvo u EU bilo ključna motivacija za Ukrajinu još od protesta na Majdanu 2014. godine protiv ruske vlasti.

"Ukrajinci se bore svaki dan u protekle tri i po godine da drže Rusiju izvan Europe", rekla je Marta Kos, komesarka EU za proširenje, u pisanim komentarima za POLITICO. "U Moldaviji je kredibilitet perspektive EU bio odlučujući... Uvjerena sam da države članice neće to ugroziti."

Uprkos pritisku iz Brisela, čini se da lideri EU, koji se suočavaju s rastućom podrškom krajnje desničarskim strankama kod kuće, ne žure da pokrenu proširenje bloka na 30 i više članica.
Na konferenciji za novinare u julu, njemački kancelar Friedrich Merz je olako izjavio da ne očekuje da će se Ukrajina pridružiti EU u roku predviđenom predstojećim sedmogodišnjim budžetom, koji traje do 2034. godine .

Članstvo Ukrajine "vjerovatno ne bi imalo nikakav neposredan uticaj na srednjoročnu finansijsku perspektivu Europske unije", rekao je tada Merz.