Kriza u Alepu: Borbe traju već 11 dan

Sirijska vojska pokušava da povrati kontrolu nad kvartovima Salahedin i Seif al Davla, uporištima pobunjenika – oni kontrolišu kvartove, koje vojska napada iz helikoptera, te po riječima aktivista, stradaju i civili

Amnesty international navodi kako je ogroman broj civilnih žrtava koje nisu ni učestvovale u pobunama, a njihove porodice su prisiljene da potpišu izjave da su ih ubile "naoružane terorističke bande". Generalni sekretar Arapske lige Nabil Elarabi optužio je Bashara al-Assada za masakr.

Državica u planinama Sirije?

S druge strane predsjednik Assad je, povodom Dana oružanih snaga, u pisanom saopštenjupohvalio svoje vojnike koji pružaju otpor „naoružanim terorističkim grupama“. On je također kazao kako će ove bitke odlučiti o sudbini nacije.

Postoje i podaci da je veliki broj inostranih militanata došao u Siriju da se bori zajedno sa pobunjenicima, a navodi se i da Katar i Saudijska Arabija finansiraju snage opozicije

Radio Slobodna Evropa navodi da analitičari smatraju da je ponovo uspostavljanje kontrole nad najvećim gradom Alepom ključno za opstanak Assadovog režima. Mnogi od promatrača procjenjuju da će sirijska vojska uspjeti preuzeti grad. Ali, iako je daleko bolje naoružana, i potpomognuta militantnom grupom Shabiba, pobunjenici su od vojske uspjeli oteti nekoliko tenkova i drugog oružja.

U međuvremenu, dok se po agencijama i elektronskim medijima, iz dana u dan ponavljaju iste vijesti o borbama i ubistvima, bez ikakve akcije izvana, analitičari se bave prognozama o mogućim ishodima. Tako se, među ostalim, pojavila teorija da će Bashar al-Assad, ako izgubi bitku za Alepo i Damask, pobjeći u planine Sirije i tamo napraviti državicu.

Manastir na jednoj od sirijskih planina

Stoljećima su te visoke planine, koje dijele ostatak zemlje od Sredozemnog mora, bile utočište za Alavite, dva i po miliona duboko religioznog stanovništva koje čine deset posto ukupnog broja Sirijaca. Sada bi, zajedno s mnogim pripadnicima ovog plemena koji su se povukli k rođacima u planine, mogao otići i još uvijek aktuelni predsjednik Sirije, ukoliko bude poražen u ovome ratu.

Uloga Irana

Državica Alavita ne bi bila ništa novo. Slična autonomija nastala je i nakon raspada Otomanskog carstva, između 1920. i 1930. godine prošloga stoljeća

Inače, ova regija ima dobru infrastrukturu i razvijenu poljoprivredu, ali bi, odvajanjem od Sirije, izgubila i vezu s naftnim poljima, dakle energijom.

Analitičari međutim kažu da bi taj dio priče mogao nadoknaditi Iran, slično situacijama u kojima su Južna Osetija i Abhazija, koje su se energetski priključile Rusiji. No, ukoliko bi se i ostvario scenario podjele zemlje, to bi Siriju odvelo u dugogodišnji rat, kažu geopolitičari, piše RSE.