Trumpova administracija: "Izrael i Liban dogovorili novo primirje"

Izrael i Liban postigli su dogovor o implementaciji prekida vatre s ciljem okončanja neprijateljstava, saopćila je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa, u pokušaju da se ukloni jedna od najvećih prepreka za širi sporazum o okončanju rata s Iranom.

Prema zajedničkom saopćenju američkog State Departmenta, prekid vatre ovisi o potpunom obustavljanju napada od strane proiranske milicije Hezbollah, kao i o povlačenju svih njihovih operativaca s juga Libana. Također je dogovoreno formiranje tzv. “pilot zona”, u kojima će libanske oružane snage imati isključivu kontrolu nad teritorijom, bez prisustva nedržavnih aktera.

Međutim, Hezbollah nije učestvovao u pregovorima. Zvaničnik ove organizacije izjavio je za AFP da grupa "neće prihvatiti djelimičan prekid vatre", što dodatno dovodi u pitanje održivost dogovora.

Primirje je prvobitno trebalo stupiti na snagu 17. aprila, ali su sukobi nastavljeni, pri čemu su obje strane optuživale jedna drugu za kršenje dogovora. Ovo su bili četvrti direktni razgovori izraelskih i libanskih diplomata od izbijanja sukoba 2. marta, kada je Hezbollah obnovio napade na Izrael u znak podrške Iranu.

Uprkos diplomatskom napretku, nasilje na terenu nije jenjavalo. Tokom srijede zabilježeni su novi prekogranični napadi – Hezbollah tvrdi da je gađao izraelske trupe, dok su izraelski zračni udari usmrtili najmanje devet osoba na jugu Libana.

Istog dana, američki predsjednik Trump izjavio je da želi razdvojiti pregovore o sukobu u Libanu od onih koji se odnose na rat s Iranom. Ipak, Teheran insistira da su ta pitanja povezana i zaprijetio je obustavom mirovnih pregovora sa SAD-om zbog izraelske ofanzive u Libanu.

Trump je ranije izjavio da je spriječio neposredni izraelski napad na Bejrut, te da je razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i predstavnicima Hezbollaha, nakon čega je, kako tvrdi, postignut dogovor da "sva pucnjava prestane". Također je potvrdio da je Netanyahua nazvao "pomalo ludim", ističući da izraelske operacije otežavaju američke napore za postizanje mira s Iranom.

Analitičari smatraju da Izrael nastoji nanijeti maksimalne gubitke Hezbollahu prije eventualnog mirovnog sporazuma s Iranom. Netanyahu je izjavio da dijeli cilj s Trumpom – razoružanje Hezbollaha i postizanje mira između Izraela i Libana.

U međuvremenu, sukobi su se proširili i na druge dijelove regiona. Iran je izveo napad na Kuvajt, pri čemu je poginula jedna osoba, oštećen je aerodrom, a desetine ljudi su ranjene. Istovremeno, američka vojska izvela je udare u blizini Hormuškog moreuza, što dodatno destabilizira već krhko primirje između SAD-a, Izraela i Irana.

Napadi su izazvali rast cijena nafte za skoro dva posto, dok Hormuški moreuz ostaje uglavnom zatvoren više od tri mjeseca od početka rata.

Iranska Revolucionarna garda negirala je odgovornost za napad na kuvajtski aerodrom, tvrdeći da su štetu izazvali američki presretački projektili, dok američka vojska insistira da su iranski dronovi namjerno ciljali aerodrom.

Istovremeno, politički pritisak raste i unutar Sjedinjenih Američkih Država. Predstavnički dom Kongresa izglasao je mjeru kojom se predsjednik obavezuje da zatraži odobrenje Kongresa za nastavak rata ili povuče američke snage, iako pravni efekti ove odluke ostaju nejasni.

Situacija na terenu ostaje izuzetno napeta, a uprkos diplomatskim naporima, trajni prekid vatre i dalje je neizvjestan.