Novi pokušaj završetka rata: Iran dobio odgovor SAD-a

Iran je u srijedu, 30. septembra rekao da je zaprimio odgovor Sjedinjenih Američkih Država na njegov najnoviji prijedlog da se oživi urušeno primirje na Bliskom istoku, nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump kazao da ga je odbio.

Saveznici Irana su slavili u srijedu nakon što je Washington povukao svoje posljednje snage iz susjednog Iraka, gdje je 4.500 američkih vojnika poginulo u najvećem ratu koji su Sjedinjene Američke Države vodile u ovom stoljeću. Preko 200.000 iračkih civila je ubijeno u haosu nakon što su američke snage svrgnule diktatora Sadama Huseina 2003. Teheran američko povlačenje vidi kao pobjedu svoje "osovine otpora" sastavljene od proiranskih oružanih grupa te kao korak prema izbacivanju američkih snaga iz regije.

Američko-izraelski rat protiv Irana sada traje preko sedam mjeseci, a Iran je prošle sedmice predstavio prijedlog prema kojem bi SAD ukinuo svoju blokadu iranskih luka, a Teheran bi unutar sedam dana ponovo otvorio Hormuški moreuz.

Trump je u nedjelju rekao da je odbacio prijedlog, no iranski šef diplomatije Abbas Araghchi je kazao da Teheran nije zaprimio službenu odbijenicu. U objavi na društvenoj mreži X u srijedu glasnogovornik iranske vlade je rekao da je Araghchi prenio američki odgovor iranskoj vladi.

Iran tvrdi da namjerava obnoviti privremeni sporazum koji se urušio nekoliko sedmica nakon što su ga Trump i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian potpisali u junu.

Katarski posrednici su prošle sedmice prenosili poruke između američkih i iranskih izaslanika na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku, što su prvi pregovori između sukobljenih strana otkako je propao prekid vatre.

Dužnosnik brifiran o pregovorima, koji nije Iranac te je s Reutersom razgovarao pod uvjetom da ostane anoniman, kazao je da je Katar brifirao Araghchija o američkom odgovoru u utorak kada je Araghchi sletio u Dohu vraćajući se u Iran iz New Yorka. Prema dužnosniku, sukobljene strane se uglavnom slažu glede potrebnih koraka, no ne i u pogledu njihovog redoslijeda.

Iran želi sporazum koji će mu predati kontrolu nad Hormuškim moreuzom, najvažnijim prolazom za prijevoz nafte u svijetu, koji se nalazi uz njegovu obalu.

Promet u moreuzu se proteklih sedmica intenzivirao, pri čemu brodarske kompanije naplaćuju velike naknade s obzirom na rizik od napada. No, opskrba sirovom naftom, naftnim derivatima i zemnim plinom je i dalje poremećena. Britanska agencija za pomorske trgovačke operacije (UKMTO) je u srijedu izvijestila da su dva broda pogođena projektilima prethodnog dana.

Američki i irački dužnosnici su u srijedu najavili povlačenje posljednjih američkih vojnika iz baza u Iraku, čime je Trumpova administracija ostvarila plan dogovoren 2024. za vrijeme predsjednika Joea Bidena dok vodi rat protiv susjednog Irana.

Povlačenje su pozdravili Iran i njegovi saveznici. Ono predstavlja "historijsku pobjedu za grupe iračkog Islamskog otpora i časne Iračane te poraz za američki projekt", kazao je Abu Mojtaba al-Jasiri, zapovjednik Islamskog otpora u Iraku, krovne organizacije koja okuplja proiranske oružane grupe.

Irak, na koji je SAD 2003. izvršio invaziju, ima šijitsku većinu kao i Iran, a Teheran je tamo uspostavio širok politički i vojni utjecaj.

Zemlja je često služila kao poprište posredničkog rata između SAD-a i Irana. Od 18 američkih vojnika ubijenih otkako je Trump započeo operaciju "Epski bijes" u februaru, sedmero je poginulo u Iraku. Washington krivi proiranske grupe u Iraku za napade na susjedne zemlje, poput napada na saudijski naftovod prije tri sedmice.

Američko povlačenje znači "mogućnost da će se proiranske snage osokoliti bez zapadne vojne prisutnosti", rekao je politički analitičar sa sjedištem u Bagdadu Ahmed Junis.

"Te grupe bi mogle pokušati proširiti svoju ulogu u oblikovanju državnih politika i učvrstiti svoju prisutnost u ključnim institucijama", dodao je.