Internet cenzura u Kini

Internet cenzura u Narodnoj republici Kini zasnovana je na širokoj mreži od oko šezdeset državnih zakona, koji se sprovode rigorozno od strane državnih ISP-a, poslovnih kompanija i organizacija.

Eskalacija napora Vlade da cenzurira kritičko mišljenje na internetu desila se nakon niza anti-japanskih, ekoloških i protesta protiv korupcije, od kojih su mnogi organizirani upravo preko servisa za instant messaging, chatova i SMS servisa. Internet policija broji oko 30.000 članova. Zabranjeni sadržaji objavljeni na blogovima, forumima i sl. „nestaju“ u roku od nekoliko minuta.

Internet cenzura u Kini je jača od sličnih zakonskih odredbi bilo koje zemlje totalitarnoga režima u svijetu. Amnesty International zabilježio je, također, da je Kina zemlja sa najviše pritvorenih novinara i „cyber disidenata“ na svijetu,

Odjeljak 5 Zakona o Kompjuterskoj informativnoj mreži, internet sigurnosti, zaštiti i upravljanju podacima navodi sljedeće zabrane:

• Poticanje otpora ili rušenja Ustavnih zakona ili implementacije administrativnih uredbi.
• Poticanje obaranja vlade ili socijalističkoga sistema.
• Poticanje podjele zemlje, koje šteti nacionalnom jedinstvu.
• Poticanje mržnje ili diskriminacije među nacijama ili nanošenje štete njihovom jedinstvu.
• Širenje laži ili krivljenje istine, širenje glasina, uništavanje društvenog poretka.
• Promoviranje feudalnog sujevjerj, materijala koji sugerira erotiku, kockanje, nasilje, ubistvo.
• Terorizam ili podsticanje na kriminalne aktivnosti; otvoreno vrijeđanje drugih ljudi ili izvrtanje istine ili izvrtanje istine u svrhu klevete
• Nanošenje štete reputaciji državnih organa;
• Sve ostale aktivnosti protivne Ustavu, zakonima ili administrativnim odredbama.

Među najpoznatijim cenzurama na koje je uloženo i najviše protesta i koje su skrenule najviše pažnje na državnu politiku cenzure u Kini su Olimpijske igre i godišnjica pro-demokratskih protesta na Tiananmen trgu u Pekingu.

http://www.youtube.com/watch?v=O4xtkpO7ZqU


Uoči dvadesete godišnjice protesta, vlada je naredila internet portalima i forumima da objave redovito održavanje server od 3. do 6. juna prošle godine. Guardian je pisao kako je naredbu vlade poslušalo čak 300 internet stranica. Pojedine stranice, kao što su Fanfou I WordKu.com šaljivo su proglasile Kineske dane redovnog održavanja interneta.

Za vrijeme Olimpijskih igara 2008. godine, novinari su bili zaprepašteni činjenicom da ne mogu pristupiti politički osjetljivom materijalnu na internetu čak niti u press centru Olimpijskoga sela, a još veće čuđenje je nastalo kada su saznali da je Međunarodni olimpijski komitet, uprkos obećanju da cenzure za strane novinare neće biti, “pristao na neka ograničenja”.

Informacija je lijepa

Web-stranica InformationIsBeautiful.com objavila je listu stranica koje su cenzurirane u Kini, a također i na Google tražilici. Ovom su ilustracijom pokušali pokazati kako je, ne navodeći previpe podataka riječima, moguće reći sasvim dovoljno informacija za zaključak. Sugeriraju da, kako ga nazivaju, Veliki Firewall Kine, na listu baniranih doda i njihovu stranicu sa infografijama.

Afera sa Google-om

Nakon trajne cenzure tražilice Google i upada hakera u Gmail račune aktivista za ljudska prava u Kini, Google je na svome blogu objavio da će se povući iz Kine, koja ujedno predstavlja najveće svjetsko Internet tržište.

"Odlučili smo da više nećemo trpiti cenzuru naših rezultata pretraživanja putem tražilice Google.cn. Svjesni smo u potpunosti svih posljedica eventualnog povlačenja", objavio je Google sredinom januara ove godine.

Google je također istaknuo da je riječ o "visoko sofisticiranim i ciljanim napadima" koji se se dogodili prošli mjesec i koji su pogodili 20 kompanija. U istazi je otkriveno da su primarne mete napada bili Gmail računi kineskih aktivista za ljudska prava. Također je otkriveno i da je napadnut dosta veliki broj Gmail računa koje posjeduju aktivisti širom svijeta, međutim istraga još nije dovršena.

Google, sumnjajući da vlada stoji iza hakerskih napada, odlučio da preispita svoju prisutnost u Kini. Kineska vlada i Google.cn-a su se borili oko cenzure i prije, a trenutačno su na ovoj tražilici blokirani određeni rezultati (kao što su fotografije masakra s Tiananmen Square).

"Ovi napadi i nadzor je otkriven – zajedno s pokušajima tokom prošle godine da se ograniči sloboda govora na internetu – naveli su nas da zaključimo da bismo trebali revidirati isplativost našeg poslovanja u Kini", navodi Google.

Google još uvijek razmatra svoju odluku.

dijala, radiosarajevo.ba