Fudbal i politika: Da li Nijemci više vjeruju svojoj reprezentaciji nego vladi Friedricha Merza?

Dok vladajuća CDU/CSU gubi naklonost birača, nacionalna fudbalska reprezentacija Njemačke ima razloga za radost: sve više Nijemaca vjeruje da su sposobni osvojiti Svjetsko prvenstvo.

Za promjenu, ovaj članak ne počinje politikom, jer je odbrojavanje već počelo: 11. juna počinje FIFA Svjetsko prvenstvo u fudbalu u Kanadi, Meksiku i SAD-u. U grupnoj fazi reprezentacija Njemačke će se suočiti s Curacaom, Obalom Slonovače i Ekvadorom, piše DW.

U decembru 2022. godine, na posljednjem Svjetskom prvenstvu u Kataru, Nijemci su eliminisani tokom grupne faze. Mogu li ova sjećanja objasniti zašto njemački entuzijazam za Svjetsko prvenstvo trenutno ostaje donekle prigušen?

U anketi ARD-a Deutschlandtrend, dvije trećine njemačkih građana izjavilo je da ih malo ili nimalo zanimaju utakmice. Istraživači javnog mnjenja iz infratest dimapa početkom juna su proveli reprezentativno anketiranje 1.326 njemačkih birača sa pravom glasa.

Mišljenja se uveliko razlikuju o tome kakav uspjeh će njemački tim postići. Njih 24 posto vjeruje da je njemačka momčad sposobna da završi među prvih osam timova i dođe do četvrtine finala. Njih 22 posto očekuje da Njemačka dođe do finala, dok se 20 posto čak kladi na pobjedu u finalnoj utakmici. Takav optimizam je 2022. godine izrazilo pak samo osam posto ispitanika. Nijemci, kako je pokazala anketa, ozbiljnim kandidatima za titulu smatraju, prije svega, aktuelne viceprvake Francusku, kao i Španiju.

Loše ocjene za saveznu vladu

Dok fudbaleri još čekaju na početak Mundijala, timovi koji predstavljaju konzervativne stranke, CDU/CSU i socijaldemokrate već su završili prvu četvrtinu svog zajedničkog mandata. Da se zadržimo na fudbalskom vokabularu: prema mišljenju javnosti, savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) i njegovi ministri nisu postigli mnogo golova. Čak 87 posto anketiranih nezadovoljno je učinkom vlade, što je novi rekord.

Kada je riječ o rangiranju popularnih i nepopularnih političara, kancelar i dalje drži rekord: samo 16 posto ispitanika na njegov rad gleda pozitivno. Jedina još nepopularnija figura je CDU-ova ministarka privrede Katherina Reiche. Ni u takozvanom "nedjeljnom pitanju" (koje predstavlja hipotetičku izbornu anketu) Merzovoj Uniji (CDU/CSU) se ne piše dobro.

U poređenju sa anketom ARD Deutschlandtrend od početka maja, CDU/CSU su još više pali i sada imaju podršku od samo 24 posto, što je njihov najniži rejting u posljednje četiri godine. SPD je doživio blagi porast, popevši se na 13 posto. Zeleni bi trenutno mogli očekivati ​​da dobiju 14 posto glasova, dok Ljevica ima 10 posto podrške birača. I dalje je sa 27 posto podrške vodeća politička snaga Alternativa za Njemačku (AfD), stranka koju je dijelom krajnje desničarska.

Uvjerenje ili razočaranje?

Zanimljivo je pitanje na čemu se zasniva odluka da se podrži određena stranka. Platforme koje nude stranke trenutno kod mnogih ispitanika izazivaju malo entuzijazma. Svaki deseti glasač, uključujući mnoge pristalice Unije i SPD-a, trenutno ne smatra da su dobre platforme, kao ni kadrovska rješenja stranaka za koje bi glasali. Svoju trenutnu preferenciju pripisuju prvenstveno dugogodišnjoj odanosti stranci. Tek svaki drugi glasač podržava svoju stranku iz uvjerenja, dok otprilike isti broj to čini zbog razočaravajućih ponuda drugih stranaka. To se posebno odnosi na birače AfD-a: njih 57 posto navodi da bi glasalo za tu stranku zbog razočarenja u druge stranke.

Hoće li "protivpožarni zid" izdržati?

U septembru će se održati izbori u dvije istočnonjemačke savezne pokrajine, kao i u Berlinu. U Saksoniji-Anhaltu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, AfD toliko dobro kotira da je stranka već izradila "vladin program" za obje pokrajine. Međutim, kako stvari trenutno stoje, to ne bi bilo dovoljno da se osigura apsolutna većina. Ipak, tako visok rejting raspiruje debatu o saradnji između drugih stranaka i AfD-a.

Trenutno, Unija (CDU/CSU), SPD, Zeleni i Ljevica kategorično odbacuju bilo kakvu saradnju sa AfD-om, kako u pokrajinskim parlamentima tako i u Bundestagu. Četiri od deset Nijemaca vjeruju da je ovaj takozvani "protivpožarni zid" pravi pristup. Tri od deset njih podržava procjenu od slučaja do slučaja, dok se četvrtina zalaže za ciljano traženje mogućnosti za saradnju. Međutim, kada se posmatraju pojedine stranke i njihove pristalice, pojavljuje se drugačija slika. Među pristalicama Zelenih, Ljevice i SPD-a, dvije trećine ili više se protive saradnji; među pristalicama CDU-a, to je svaki drugi. No, kada je u pitanju AfD, situacija je obrnuta: jasna većina od 76 posto bi pozdravila saradnju.

CDU takođe za sebe isključuje saradnju sa Ljevicom. To 56 posto ispitanika ne smatra ispravnim stavom. Ova odluka nailazi na većinsku podršku samo među glasačima CDU-a (51 posto).

Slaba privreda potiskuje migraciju kao top-temu

Nezadovoljstvo radom savezne vlade je posebno veliko, prvenstveno zato što su očekivanja bila tako ogromna. Njih je potakao sam kancelar i predsjednik CDU-a. Friedrich Merz je u fokus stavio izglede za velike reforme i obećavao ništa manje od brzog ekonomskog uspona. Ipak, ništa nije bilo od toga. Ekonomski izgledi za tekuću godinu su i dalje loši.

U javnosti je ekonomsko raspoloženje sada jednako loše kao i tokom krize u eurozoni. U istraživanju ARD-Deutschlandtrend, stimulisanje privrede je identifikovano kao primarni zadatak za saveznu vladu.

Samo 13 posto trenutno pozitivno ocjenjuje stanje njemačke privrede. U isto vrijeme, četiri od deset ispitanika računaju sa pogoršanjem sopstvene ekonomske situacije u narednih dvanaest mjeseci, a u istočnoj Njemačkoj to misli svaki drugi učesnik ankete.

Penzije, zdravstvena zaštita i njega starih i bolesnih

Njemačka ekonomija više nije konkurentna, dijelom i zato što su troškovi postali previsoki. Poboljšanje bi trebala donijeti reforma sistema socijalnog osiguranja. Prijedlog zakona o zdravstvenog sistemu je trenutno pred Bundestagom, dok se prijedlozi ekspertne komisije u vezi sa penzionim sistemom očekuju u junu. Centralno pitanje je da li će buduće beneficije biti smanjene ili će osigurane osobe morati plaćati više.

Ukupno, prema istraživanju ARD-Deutschlandtrenda, 44 posto ispitanika navodi da bi radije plaćali veće doprinose, dok je 28 posto ispitanih podržalo njihovo smanjenje. Ipak, svaki četvrti ispitanik je odbio zauzeti definitivan stav po tom pitanju. Međutim, unutar Ljevice, Zelenih i SPD-a, preovladava mišljenje da bilo kakvo povećanje doprinosa ne bi trebalo opteretiti grupe s nižim prihodima, već da ga isključivo snose oni koji više zarađuju.