Njemačka doživjela diplomatski debakl u UN-u: Kancelar Merz na udaru kritika

Neposredno prije glasanja u Generalnoj skupštini UN-a, Vlada u Berlinu bila je uvjerena da će Njemačka uspjeti da dobije nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti.

No uslijedilo je gorko otrježnjenje: Austrija i Portugal izbacili su treću najveću privredu svijeta iz trke i ulaze u najviše tijelo UN-a.

To je pogodilo i njemačkog kancelara Fridriha Merza, koji je upravo formulisao novu njemačku ambiciju liderstva, na primjer u ratu u Ukrajini, ali i kod reformi u Evropi. Odmah je počela potraga za razlozima i odgovornima.

Trending

U jeku ljetne sezone: Prodavnice će raditi do 4 sata ujutro tokom Sarajevo Film Festivala

Poraz je doživljen kao posebno gorak i zato što je Njemačka, prema informacijama iz vladinih krugova, prikupila obećanja znatno većeg broja država nego što je potrebno za dvotrećinsku većinu.

No glasanje u Generalnoj skupštini UN-a je tajno. Njemačka politika sada mora da živi s tim da joj je više desetina vlada dalo pogrešna obećanja.

Izrael i SAD

Uoči glasanja u New Yorku, diplomate i političari gotovo su otvoreno upozoravali da će Berlin platiti cijenu za politiku prema Izraelu i američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Spoljnopolitički portparol manjeg koalicionog partnera SPD-a Adis Ahmetović doduše nije otvoreno kritikovao, ali je podsjetio na međunarodno pravo koje Njemačka želi dosljedno da zastupa, kao i na sporne stavove, na primjer one kancelara Merza o američkim intervencijama u Venecueli i Iranu.

"Međunarodno pravo temelj je međunarodnog poretka i mora jednako važiti za sve. Tamo gdje se stvara utisak dvostrukih aršina, strada vjerodostojnost", rekao je Ahmetović.

Prije 2 dana

Sušić: Dok se Washington i Bruxelles svađaju oko OHR-a, Dejton i presude ESLJP-a na čekanju

I u New Yorku se moglo čuti da je upravo to Njemačkoj oduzelo glasove. Merz je pokušao kombinacijom saradnje i kritike da spriječi potpuni transatlantski raskol.

Uz to, Njemačka se našla u nezavidnoj situaciji od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i oštre izraelske vojne reakcije najprije u Gazi, a sada i u Libanu te na Zapadnoj obali.

Pozivajući se na historijsku odgovornost za Holokaust i sopstveni uticaj, Njemačka je u EU stalno sprječavala sankcije protiv vlade Izraela.

No sa svakom eskalacijom rata na Bliskom istoku taj argument je sve teže zastupati, naročito prema mnogim zemljama globalnog juga – tim prije što desničarski izraelski ministri otvoreno govore o "Velikom Izraelu" i teritorijalnom širenju.

Prije nekoliko sedmica Njemačka se uzdržala prilikom glasanja o radu UNRWA-e, agencije za palestinske izbjeglice.

Čak je i unutar vladajuće koalicije bilo sporova, naročito zbog držanja bavarske Kršćansko-socijalne unije koja u potpunosti podržava Izrael.

Uticaj Rusije

Osim toga, prema tvrdnjama diplomata, Rusija je iza kulisa u mnogim zemljama globalnog juga aktivno lobirala protiv izbora Njemačke.

To ne iznenađuje: Njemačka bi u Savjetu bezbjednosti UN-a među najvažnijim temama svakako stavila rat u Ukrajini. Od Austrije i Portugala to se ne očekuje – pogotovo jer je vlada u Beču tokom kampanje kritikovala "opšte naoružavanje" u Njemačkoj.

Već je i bivši kancelar Olaf Scholz nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. morao da shvati kako se mnoge zemlje u razvoju ne svrstavaju automatski protiv agresora, dakle Rusije.

Jedan od argumenata bio je da se Njemačka zauzvrat nikada nije sistematski bavila problemima globalnog juga. Njemačkoj se zamjera i to što je Berlin uglavnom šutio o spornoj američkoj intervenciji u Venecueli u Latinskoj Americi, kaže jedan diplomata pri Ujedinjenim nacijama.

Uz to će uslijediti i lična prebacivanja odgovornosti. Tako se kancelar Merz i prije izbora morao suočiti s pitanjem da li je lično učinio dovoljno kako bi obezbijedio mjesto u Vijeću sigurnosti.

Diplomate su mjesecima upozoravale da je, na primjer, Austrija u UN-u stalno bila prisutna sa cijelom vladom i svojim predsjednikom. Vladin portparol naglasio je da je Merz prošlog vikenda mnogo telefonirao. No kancelar, uprkos kandidaturi, prošle godine nije otputovao na Generalnu skupštinu UN-a.

Šta će to značiti u Njemačkoj?

Neuspjeh se smatra udarcem ambicioznoj njemačkoj spoljnoj politici, ali i crveno-crnoj koaliciji u cjelini.

Spoljnopolitički stručnjak Alternative za Njemačku Markus Fronmajer odmah je govorio o "istorijskoj sramoti", a kopredsjednica Zelenih Franciska Brantner o "teškom porazu" za kancelara i ministra spoljnih poslova Johana Vadefula. Pritom je Merz dosad barem u spoljnoj politici bilježio dobre rezultate u anketama.

Poraz bi mogao dodatno da zaoštri ionako napetu raspravu o njemačkom angažmanu u svijetu.

U gotovo svim zapadnim zemljama vodi se rasprava da li novac poreskih obveznika prvenstveno ipak treba trošiti u sopstvenoj zemlji. Njemačka je jedan od najvećih finansijera UN-a, rekao je za Bild ministar za međunarodna pitanja Hesena Manfred Penc (CDU).

"Ako tamo ubuduće ne budemo imali uticaj koji nam pripada, postavlja se pitanje: zašto bismo i dalje ulagali toliko novca u UN?", upitao je.

U Njemačkoj su ponajpre AfD, ali i konzervativni dio Unije, podsticali negativno raspoloženje prema razvojnoj pomoći. Pri tom je Njemačka godinama važila za uzor međunarodne solidarnosti i time je na svjetskom nivou prikupljala simpatije i ugled.

"No ko poput njemačke vlade već peti put zaredom planira znatno smanjenje sredstava za razvojnu saradnju ne treba da se čudi slabijoj podršci na međunarodnoj sceni", rekla je nakon glasanja Lisa Ditlman, direktorka nevladine organizacije ONE za Njemačku.