Frontex suočen s ozbiljnim optužbama: Ilegalna vraćanja i unutrašnji problemi

Agencija EU za zaštitu granica Frontex se suočava s nekoliko unutrašnjih problema. To pokazuje istraživanje emisije "Reschke televizija" koja se emituje u programu ARD-a. S jedne strane, postoje poteškoće s novom elitnom jedinicom Frontexa, Standing Corps. Osim toga, pokrenute su nove interne istrage zbog moguće umiješanosti u ilegalna vraćanja migranata.

Evropskoj agenciji sa sjedištem u Varšavi prijeti još jedan problem, a novi direktor Hans Leijtens, koji je na toj poziciji tek nešto više od godinu dana, mora se suočiti s pitanjem da li će njegov najavljeni novi početak zaista uspjeti.

Nova jedinica Standing Corps smatra se prestižnim projektom Evropske komisije u borbi protiv neregularnih migracija i prekograničnog kriminala. Do 2027. godine, postepeno bi trebalo biti angažovano ukupno 10.000 zaposlenih - bilo direktno zaposlenih u Frontexu ili onih koje šalju zemlje članice EU. Politička odluka donešena 2019. godine da se u nekoliko godina formira tako velika jedinica je mnoge izenadila.

Kritike iz više zemalja članica

Novo istraživanje sada pokazuje da je nekoliko zemalja članica EU interno uputilo oštre kritike na račun nove elitne jedinice. To proizlazi iz zapisnika sa sastanka Strateškog odbora za pitanja migracija, granica i azila (SAEGA), koji je ekskluzivno pregledan za potrebe ovog istraživanja. Dokument datira iz februara. U ovom odboru razmjenjuju mišljenja visoki evropski zvaničnici.

Nekoliko zemalja je pohvalilo novu jedinicu, ali su se posebno kritične pokazale države na vanjskim granicama EU. Španija je, na primjer, saopštila da osoblje Standing Corps-a trenutno često nije učinkovito. Grčka je kritikovala da su postupcima selekcije, obuke i izgradnje kapaciteta nove jedinice "potrebna poboljšanja".

Više zemalja, uključujući Italiju i Francusku, prigovorilo je da jedinica nije dovoljno dobro usklađena "s potrebama i zahtjevima država članica".

"Ogroman zadatak"

Suočena s optužbama, Evropska komisija je saopštila da je Frontex obavezan napraviti poboljšanja. Frontex je odgovorio da izgradnja prve uniformisane jedinice EU predstavlja "ogroman zadatak" za koji nema prethodnih modela. Uprkos raznim izazovima, agencija tvrdi da je na dobrom putu da do 2027. godine ima 10.000 graničara.

Kako istraživanje sugerira, Evropska komisija i Frontex zasad predstavljaju novi Standing Corps kao veću jedinicu nego što je ona u stvarnosti. Prema planovima, do kraja 2023. godine trebalo je biti spremno oko 7.500 od budućih 10.000 članova.

Međutim, u stvarnosti nikada nije bilo toliko osoba u službi za Frontex. Mnoge pozicije države članice popunjavaju samo na nekoliko mjeseci, a ne za cijelu godinu, a neki rezervni službenici uopšte nisu bili angažovani. Prema preračunavanju u pune radne sate, krajem 2023. godine u Standing Corpsu Frontexa nije bilo 7.500 već približno samo 4.200 osoba.

Nove optužbe za pushback

Za nemir u Frontexu zadužene su i nove optužbe za pushback. Pod pushbackom se podrazumijeva vraćanje migranata izvan EU granica, bez omogućavanja podnošenja zahtjeva za azil. U prošlosti su se često pojavljivali slučajevi u kojima su graničari država članica silom sprječavali migrante da uđu u EU.

Umiješanost u pushback prakse pojedinih država članica dovela je Frontex u duboku krizu. Dugogodišnji direktor Fabrice Leggeri podnio je ostavku 2022. godine zbog tih optužbi. Njegov nasljednik, Hans Leijtens, preuzeo je dužnost s obećanjem da neće tolerisati takve prakse.

"Ja sam odgovoran da moji ljudi ne učestvuju u nečemu što se zove pushback," izjavio je Leijtens 2023. godine. Međutim, najnovije istraživanje pokazuje da su nedavno zabilježena najmanje dva incidenta u kojima su migranti očigledno vraćeni u turske vode.

Maskirane osobe štapovima prijete migrantima

Prvi incident dogodio se 25. januara 2024. Video snimci prikazuju maskirane muškarce kako se malim brodom, koji očigledno pripada grčkoj obalnoj straži, približavaju punom čamcu na napuhavanje sa oko 30 osoba. Na snimku se vidi kako maskirani muškarci štapovima prijete migrantima. U pozadini se prepoznaje brod litvanske obalne straže, koji u Egejskom moru djeluje za Frontex.

Samo nekoliko sati kasnije, čini se da je čamac na napuhavanje uhvaćen od strane turskih vlasti u turskim vodama. Upoređivanje saopštenja turske obalne straže o incidentu i dostupnih video snimaka sugerira da se radi o istom čamcu s istim osobama.

Vraćeni iz turskih voda?

Drugi mogući pushback, pri kojem se Frontex očigledno nije umiješao, navodno se dogodio 19. februara 2024. Rano ujutro, prema istraživanju, oko 30 osoba bilo je na čamcu na napuhavanje - muškarci, žene i djeca. Kada su drugi brodovi bili u blizini, neki su zvali u pomoć. To pokazuju video snimci koje posjeduju NDR i WDR. Jedan od većih brodova u blizini nosi zastavu bugarske obalne straže i djeluje za Frontex.

Migranti koji su zatražili pomoć nisu kasnije odvedeni u Grčku radi sigurnosti, već su na kraju dospjeli u turske vode. Jedan svjedok kasnije je novinarima izjavio da su grčki službenici gurnuli čamac na napuhavanje u turske vode. Međutim, ova tvrdnja se nije mogla potvrditi.

Moguća rekonstrukcija

"Reschke televizija" je zajedno s berlinskom istraživačkom agencijom Forensis rekonstruisala ova dva moguća pushbacka. Za analizu su vođeni razgovori s očevicima i pregledani snimci koje su napravili ljudi na čamcima i koje su prvo podijelili s norveškom nevladinom organizacijom Aegean Boat Report.

Forensis je putem vizuelne usporedbe mogao uporediti planinske lance na snimcima s stvarnim pejzažom i tako preciznije odrediti pretpostavljene lokacije događaja. Prema tome, oba incidenta su se dogodila u grčkim vodama. Postoje i daljnji dokazi koji ukazuju da su se incidenti dogodili unutar EU: To sugeriraju i lokacijski podaci s mobilnih telefona koje su prenijele osobe na čamcima.

Grčka obalna straža je, s druge strane, saopštila da je spašavanje života na otvorenom moru za njih apsolutno obavezujuće. Njihove aktivnosti uvijek se provode u potpunoj saglasnosti s važećim zakonima: "Grčka obalna straža stoga odbacuje sve optužbe u vezi s navedenim navodnim pushbackovima", navodi se u saopštenju.

Nema pravne definicije pushbacka

Međutim, pushback, odnosno vraćanja, općenito se smatraju nelegalnim kada se osobe sprečavaju da podnesu zahtjev za azil i vraćaju preko vanjske granice EU.

Prema priručniku, čak se i od službenika Frontexa traži da "aktivno identificiraju osobe i informišu ih o njihovim pravima koje možda žele ostvariti u vezi s međunarodnom zaštitom". Međutim, Frontex uvijek može samo djelomično donositi vlastite odluke. U slučaju zajedničkih operacija s nacionalnim vlastima, zapovjedništvo je naime u nadležnosti dotične države članice.

Frontex je da su oba incidenta i moguća uključenost Frontexa pokrenuli internu istragu. Suočen s snimcima, direktor Frontexa Leijtens izjavio je da je njegovim ljudima naloženo da spašavaju ljude u nevolji, piše DW.

Na temelju novih optužbi, Leijtens je u intervjuu za Reschke televiziju rekao: "Mi smo moderna agencija i držimo se evropskih vrijednosti". Osoblje Frontexa ne smije samo posmatrati dok se ilegalni pushbacki odvijaju pred njihovim očima". "Želim da zaista nešto poduzmu", rekao je Leijtens gledajući svoje osoblje. "Ne bi trebali sjediti i odmarati se jer misle da neka druga zemlja obavlja svoje poslove."

Frontex je pokrenuo tzv. Serious Incident Reports (izvještaje o ozbiljnim incidentima) u vezi s oba događaja. To su interne istrage posebnih incidenata. Iz Frontexa su odgovorili na upit da istrage još nisu završene.