Pogledajte kako izgleda Dublin: Šatorska naselja ispred luksuznih radnji

U glavnom gradu Irske Dublinu uvijek se iznova uklanjaju šatorska naselja migranata bez regulisanog boravka. Stambena kriza i novi britanski zakon o ilegalnim migrantima pogoršavaju situaciju i u Irskoj.

U središtu Dublina u oči prvo upadaju prestižne podružnice brojnih svjetskih korporacija. Ali u podnožju modernih staklenih fasada sve se češće mogu vidjeti šatori. Neki od njih pripadaju beskućnicima, jer stambeni prostor je rijedak u cijeloj zemlji i jednostavno nedostižan za mnoge u glavnom gradu koji sve više postaje prijestolnica bogatih. Stambena kriza trenutno je dominantno pitanje u Irskoj. Kada je preuzeo dužnost u aprilu, novi premijer Simon Harris obećao je 250.000 novih domova do kraja desetljeća.

Ali tu je još jedna grupa građana koja spava u šatorima i to je drugi dominantan problem u ovoj sjeverozapadnoj evropskoj otočnoj republici: Irska je suočena sa sve većim brojem migranata, a ne samo zbog stambene krize. Smještajni kapaciteti dosežu svoje granice. Situaciju je pogoršala ruska invazija na Ukrajinu: od početka rata u Irskoj je registrirano više od 100.000 ukrajinskih izbjeglica. Oni u skladu sa sporazumom na razini cijele Evropske unije ne moraju podnijeti zahtjev za azil da bi im bio omogućen boravak u zemlji, piše Deutsche Welle.

Trending

Zakazala odbrana Izraela: Huti izveli žestok napad na Tel Aviv, povrijeđeno više osoba

Irska vlada otvoreno priznaje da ne može primiti sve tražitelje azila dok se njihovi zahtjevi obrađuju. Prema njihovim informacijama, u trenutku upita sredinom maja još nije bilo moguće smjestiti 1.780 prijavljenih muškaraca.

Oko Ureda za međunarodnu zaštitu (IPO) u Dublinu, zaduženog za obradu zahtjeva za azil, stvorio se pravi grad šatora u kojem su uglavnom mladi muškarci spavali, morali prati i kuhati na ulici. Pritom su se oslanjali na stanice za iznajmljivanje bicikala gdje su mogli puniti svoje mobitele uz pomoć USB kabla. Irske su vlasti 1. maja evakuirale kamp i rasporedile 285 muških tražitelja azila u dvije ustanove za hitne slučajeve. Ali od tada su u blizini IPO-a više puta postavljana i evakuirana nova šatorska naselja.

Više ksenofobije, više zahtjeva za azil

Ova situacija stalna je tema u irskoj javnosti. U irskom društvu, koje se kroz historiju više puta pokazalo otvoreno za izbjeglice, sve se češće čuju parole poput "Irska je puna". Krajem 2023. u Dublinu je bilo čak i nemira zbog antimigrantskog raspoloženja. Od tada je u nekim dijelovima zemlje došlo čak i do paljenja zgrada koje su trebale biti pretvorene u smještaj za izbjeglice. Prema trenutnom istraživanju koje je naručio Irish Times, 63 posto stanovništva sada poziva na strožu migracijsku politiku.

Novi problem – britanski kontroverzni zakon o slanju useljenika u Ruandu

Posljednjih je sedmicu dana irska vlada idenifikovala još jedan čimbenik koji dovodi do povećanja broja zahtjeva za azilom u Republici Irskoj: kontroverzni zakon u susjednom Ujedinjenom Kraljevstvu, prema kojem se ilegalni migranti deportiraju u Ruandu. Konzervativna vlada premijera Rishija Sunaka ignorisala jednu lokalnu sudsku presudu koja je upozorila na nelegalnost ovog projekta i već je zaprijetila da će ignorisati moguće presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR).

Ali to neće biti moguće jer je jedna presuda već pala: 13. maja Visoki sud u Belfastu ukinuo je "zakon Ruande" za Sjevernu Irsku. Prema ovoj sudskoj odluci taj se zakon smatra kršenjem “windsorskog okvira” koji reguliše britansko-evropske odnose nakon izlaska Velike Britanije iz Evropske unije. Profesor prava Colin Murray, koji živi u Belfastu i predaje na Univerzitetu Newcastle, rekao je za DW: "Kao dio sporazuma o Brexitu, zakoni EU koji štite tražitelje azila u Sjevernoj Irskoj ostaju na snazi, kao i sva temeljna prava EU koja se odnose na Sporazum na Veliki petak iz 1998."

Brexit komplikuje situaciju

Sporazum na Veliki petak iz 1998. smirio je desetljećima dug krvavi sukob između unionista lojalnih Londonu i proirskih republikanaca u Sjevernoj Irskoj. Između ostalog, predviđa i otvorenu granicu s Republikom Irskom. Sve dok su sjever i jug pripadali Evropskoj uniji, to nije bio problem: ljudi i roba kretali su se u jedinstvenom pravno-ekonomskom prostoru. Budući da bi uočljiva granica ugrozila mir u Sjevernoj Irskoj, Velika Britanija morala se nevoljko pomiriti s činjenicom da će u Sjevernoj Irskoj i dalje vrijediti neki propisi EU i to čak i onda kada ona napusti EU.

Međutim, presuda u Belfastu ne znači kraj primjene "zakona Ruande" u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu: "On ostaje na snazi u ostalim dijelovima zemlje i kao takav se primjenjuje", kaže odvjetnik Murray. No postoji jedan problem: "To otežava provedbu useljeničke politike u praksi. Do sada su tražitelji azila bili jednostavno raspoređeni po Ujedinjenom Kraljevstvu. Ako sada dođu u Sjevernu Irsku, dobit će dodatna prava."