EU problemi: Da li će Schengen opstati?

Zemlje Evropske unije još nedavno su pokušavale u krizi eura održati zajednički front, a sada su ponovno suočene s novom prijetnjom jedinstvu - s krizom Šengenskog sporazuma.

Potpisan prvi put 1985., Šengenski sporazum značio je golem korak prema evropskoj integraciji, a danas omogućuje putovanje bez graničnog nadzora za građane 25 zemalja, većinom EU-a, te Švicarske, Norveške i Islanda.

Podijeljene među sobom zbog pitanja odgovornosti za izbjeglice iz sjeverne Afrike, poglavito Tunisa i Libije, zemlje EU-a pokušavaju riješiti pitanje nenadana izbjegličkog vala.

Tako su se Francuska i Italija u utorak u Rimu zauzele za mogućnost promjene šengenskog sporazuma u "izvanrednim okolnostima".

"Obojica smatramo da se u izvanrednim okolnostima moraju uvesti promjene šengenskog ugovora, na čemu smo odlučili raditi zajednički", rekao je talijanski premijer Silvio Berlusconi na konferenciji za novinare nakon sastanka s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem.

Izjavio je da su on i Sarkozy poslali zajedničko pismo predsjedniku EK-a Joseu Manuelu Barrosu u kojem od njega traže "bolju suradnju" drugih evropskih zemalja sa zemljama juga EU-a. "Te zemlje ne mogu biti ostavljene same", rekao je.

Sarkozy je novinarima kazao kako obojica žele da "Schengen ostane na životu", naglasivši ipak da je za to potrebna njegova reforma.

Italija se sedmicama žalila da je ostala sama pred valom od oko 30.000 migranata iz sjeverne Afrike, ali suočena s hladnim odgovorom svojih partnera, odlučila je izdavati im šestomjesečne dozvole boravka radi "humanitarne zaštite" koji im omogućuju slobodno kretanje unutar šengenske zone.

Francuska je odgovorila prijetnjom da će ponovno uvesti granične kontrole, jer je velik dio tih imigranata frankofon, ima u Francuskoj obitelj i prijatelje, te je s novoizdanim ispravama želio ući upravo u tu zemlju.

Švedska je neizravno kritizirala Italiju rekavši da je prošle godine primila oko 32.000 tražitelja azila, na svojih devet miliona stanovnika, ne tražeći pomoć, a Italija, koja ima 53 miliona stanovnika, traži pomoć pošto se samo 5000 Tunižana iskrcalo na njezino područje, na Lampedusu.

Tu je još i Grčka koja nastoji zadržati migrante na granici s Turskom.

Zbog svega toga EU važe mogućnost promjene šengenskih pravila u slučaju "disfunkcionalnosti".

Trenutno Šengenski sporazum omogućuje zemlji da ponovno uvede kontrole granica samo u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti, što su u nekoliko slučajeva zemlje privremeno uvele kako bi zaustavile huligane koji su željeli divljati na nogometnim utakmicama ili prosvjednike uoči samita.

Međutim, zbog straha da bi porozne granice EU-a mogle olakšati i kriminalne aktivnosti Pariz i Berlin nisu dopustiti ulazak Rumuniji i Bugarskoj u šengenski prostor dok ne dokažu da se uspješno bore protiv korupcije.

Evropska povjerenica za imigraciju Cecilia Malmstroem priznala je prošle sedmice da postoje problemi sa Šengenom, posebno glede vanjskih granica. "Moramo o tome razgovarati, ali ne tako da se čitav sustav stavlja pod upitnik", kazala je. "Schengen je jedan od temelja slobodnog kretanja u Europskoj uniji", kaže Malmstroem, prenijela je Hina.