Elektronska intifada: Kako izraelski lobi utječe na Latinoamerikance

Rania Khalek i Adriana Maestas napisali su još u februaru zanimljiv tekst o tome kako funkcionira izraelski lobi i kakve metode koriste kako bi utjecali na javno mišljenje.

"Top teme latinoameričkih glasača u SAD-u su imigracija, ekonomija, zdravstvo i obrazovanje. Vrlo rijetko se te teme tiču Bliskog istoka, osim u slučajevima rata u Iraku i Afganistanu. Zašto onda pro-izraelske grupe troše sve više i više resursa udvarajući se latinoameričkim izabranim zvaničnicima, liderima zajednica i studentima?

Kako latinoamerička populacija i njeno biračko tijelo raste i raste njen utjecaj na nacionalne izbore, agresivni lobi radi sve kako bi osigurao pro-izraelsko stanovnište Latinoamerikanaca u pogledu palestinskog pitanja, uprkos njihovoj jakoj simpatiji u pogledu stradanja Palestinaca. 

Neutralizacija "smeđeg" biračkog tijela

U govoru za Washington Jewish Week prošle godine, Stuart Eizenstat, bivši ambassador SAD-a u Evropskoj Uniji, upozorio je da “obojeni” ljudi u SAD-u mogu posmatrati ugnjetavanje Palestinaca kao njihovo vlastito. “Problem je, i odnosi se na Latino, azijske i afričke Amerikance, to što oni sebe vide kao manjine”, rekao je Eizenstat ("Courting majority minority",24. juli 2013.).

Da bi se borio protiv ovog prirodnog savezništva, Eizenstat je preklinjao pro-izraelske grupe da “pojasne” da borba za pravdu u Palestini “nije stvar ljudskih prava, već prije veoma drugačiji sukob u kom je korišteno nasilje i dovelo se u pitanje pravo Izraela da bude država.”  

Eizenstatova osjećanja uslijedila su nakon više od decenije sumnjivog istraživanja, optužujući Latinoamerikance za iskazivanje alarmantnog neprijateljstva prema Jevrejima. 

“Negativan stav prema Izraelu i zabrinjavajući stavovi da američki Jevreji imaju prevelik utjecaj na politiku SAD-a prema Bliskom istoku, izdvajaju se kao faktori odgovorni za podsticanje antisemitskih uvjerenja,” upozorio je ADL (Anti-Defamation League’s), koji krivi “niže nivoe obrazovanja Afro Amerikanaca i Latino Amerikanaca, posebno u poređenju sa bijelim Amerikancima” za navodno visok nivo antisemitizma u tim zajednicama. 

Nedovoljno podrške Izraelu

I optužbe se nisu stišale. 

Istraživanje sprovedeno 2011. godine od strane Fondacije za etničko razumjevanje (Foundation for Ethnic Understanding) utvrdilo je da gotovo polovina Latino Amerikanaca smatra da je politika SAD-a previše u korist Izraela.

Time su izjednačili manjak podrške Izraelu sa antisemitizmom. Predsjednik fondacije Rabbi Marc Schneier je izjavio za izraeleske novine Haaretz: “Moramo razumjeti kakav je pravi antisemitizam u Latino zajednicama i kako mu se možemo suprotstaviti, te jačati Latino empatiju za jevrejsku državu. 

Ekstremniji elementi pro-izraelske zajednice su odgovorili “šibanjem” imigranata. Stephen Steinlight, viši politički analitičar, anti-imigrant i bijeli nacionalista u Centru za imigracione studije, upozorio je da će muslimanska i Latino imigracija “potkopati jevrejsku političku snagu”.

U međuvremenu, cionističke organizacije su usvojile Schneierove preporuke stvaranjem mogućnosti za zastupanje Izraela, posebno dizajnirano za Latino zajednicu, pod plaštom Jevrejsko-Latino koalicije.

Projekt “Razmjena”

Godine 2005. Američko-Jevrejska zajednica (American-Jewish Committee – AJC) osniva Latino i latinoamerički Institut. Radeći u suradnji sa AJC projektom "Razmjene", koji organizuje “obrazovna” putovanja u Izrael za utjecajne vođe iz cijelog svijeta, Institut je pomogao koordinaciju preko 20 delegacija sačinjenih od latinoameričkih vođa, uključujući novinare, korporativne medije i medijske direktore, izabrane zvaničnike i istaknute Latinoamerikance. 

“Svrha ovih puteva, kao i svih seminara projekta Razmjena je osiguravanje prilike za učenjem o Izraelu kroz iskustvo ‘prve ruke”, rekla je za The Electronic Intifada glasnogovornica organizacije, Myra Clark-Siegel.

Upitana o tome da li se učesnici susreću sa Palestincima, Clark-Siegel je odgovorila: “Učesnici projekta Razmjena se upoznaju sa vođama širokog društvenog i političkog spektra. Naravno, susreću se sa izraelskim Arapima, kao i palestinskim vođama, počev od palestinskog premijera do viših zvaničnika PLO-a (Palestine Liberation Organization)”. 

Jedan “izraelski Arap” koji redovno govori na seminarima Projekta je Khaled Abu Toameh, novinar desničarskog Jerusalem Posta i viši stručni saradnik na Gatestone Institutu, sa sjedištem u New Yorku (osnovanom od strane Sears Roebuck nasljednicom Ninee Rosenwald, tvrdokornim cionistom koji je okupio milione islamofoba u desno krilo, kako bi povećao podršku Izraelu).  

Naselja za izletničke ture

Clark-Siegel, glasnogovornik projekta (u braku sa izraelskim generalnim konzulom u Los Angelesu) dodao je da delegacije obično posjećuju i izraelska naselja. U njenom odgovoru na naredni mail u kom je pitana da li su učesnici informisani o ilegalnosti naselja prema međunarodnom zakonu, Clark-Siegel je odbila pojašnjenje i dodala: ”Odgovorila sam vam na to pitanje u prethodnom mailu”. 

"Čestitamo, pozvani ste da idete u Izrael!" 

Kontaktirali smo nekoliko ljudi koji su učestvovali na ADL-ovom putovanju 2013. godine, a čiji su učesnici bile vođe iz područja Bostona. Samo jedan je odgovorio. 

Dario Collado, 34-godišnji dominikanski Amerikanac, koji radi kao službenik za korporativni razvoj u bostonskoj Children’s Hospital Trust, je putovao u Izrael sa ADL-om i nije znao puno toga o sukobu ili regiji. On je upitan o imenima Latino vođa koje bi mogao nominovati za ADL putovanje. 

“Dvije ili tri sedmice kasnije, dobio sam veliku kovertu u poštanskom sandučiću u kojoj je pisalo ‘Čestitamo, pozvani ste da idete u Izrael!'”, pojasnio je Collado. Oduševljen prilikom da posjeti drugu zemlju besplatno, nije oklijevao. 

“Faksom sam odmah poslao odgovor, prije nego promjene mišljenje”, rekao je. 

Collado je bio impresioniran navodnom neutralnošću ADL-a u pogledu sukoba.

“Mislim da je ADL uradio sjajan posao pokazujući nam obje strane priče”, naglasio je. “To je stvarno bila prilika za stvaranje sopstvenog nezavisnog stajališta o cijeloj stvari u regiji”. 

Ali sudeći po Colladovom razumjevanju stvarnosti nakon povratka, jasno je da je ADL bio sve osim nepristrasan. 

Za početak, Alan Dershowitz, koji je nedavno završio svoju pola vijeka dugu profesorsku karijeru kao profesor prava na Harvardu, propagirajući za Izrael puno radno vrijeme, predstavljen je kao čovjek mira.

“Komplikovano je”

Kada je upitan da li su učesnici tokom puta bili informisani o sprovođenju i zatvaranju bez osnova nejevrejskih afrikanaca koji su tražili azil, Collado je odgovorio: “Imali smo iskren razgovor sa Alanom Dershowitzom,” koga je opisao kao “vodeću figuru koja pokušava da donese mir sporazumima sa rješenjima za obje države. To je komplikovano.”

Ovo je tipična rečenica u pro-izraelskoj propagandi koja briše skoro sedam decenija izraelskog prisilnog oduzimanja i raseljavanja Palestinaca. 

Što se tiče rješenja, Collado je okrivio palestinsku agresiju zbog zastoja napretka.

Colladov omiljeni dio puta je posjeta školi u Tel Avivu (Bialik-Rogozin School), gdje djeca neregistrovanih imigranata – kako ih izraelske vođe zovu, “infiltratorima” – uče sa izraelskom djecom. Collado je bio posebno oduševljen što je upoznao dominikanskog Izraelca, učenika sedmog razreda. 

Bialik-Rogozin je, naravno, neuobičajena škola imajući u vidu da se nalazi u zemlji u kojoj je segregacija uobičajena politika zemlje i gdje djeca nejeverejskih imigranata ne mogu postati državljani Izraela ili dobili azilski status jednostavno zbog toga što su pogrešne etničke pripadnosti. 

Naravno, izgleda da učesnici nisu informisani o tome ili o činjenici da je baš izraelski ministar obrazovanja osudio Bialik-Rogozin za njihovu integraciju, tvrdeći da to šteti izraelskoj djeci .

Izrael “en Español”

Nakon što su latinoamerički glasači pomogli Obami u reizbornoj pobjedi 2012., Michael Freund, bivši zamjenik direktora komunikacija izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, iskoristio je stranice The Jerusalem Posta zahtjevajući “objavu sveobuhvatne i koordinirane hasbara- (op.a. javna diplomatija Izraela), ili javne diplomatske kampanje, koja će izraelski slučaj prezentovati Latinoamerikancima i to ‘en Espanol’ (na španskom)”.

Navodeći brzorastuće latinoameričko biračko tijelo, Freund je iskrenije pojasnio: “Lice Amerike se ubrzano mijenja, zbog čega se mora mijenjati i izraelska hasbara”. Izrael mora pratiti primjer projekta Razmjena, rekao je. 

Ono što Freund ne zna je da Izrael to već radi.

“Najbolji odnosi sa javnošću”

Izraelske bombe su 2012. godine pretvorile u prah  bespomoćne stanovnike Gaze. Grupa latinoameričkih novinara su tada pozvani na “turu” u Izraelu, po pozivu ministarstva javne diplomacije i poslova dijaspore, čiji je zadatak razvoj hasbare, ili vanjska propaganda u cilju suprotstavljanja sve većoj negativnoj slici Izraela kao nasilnog kolonizatora koji podvrgava Palestince šokantnim nivoima brutalnosti. 

Dok je Gaza opkoljena i očajno stanovništvo pokušava izbjeći nemilosrdno izraelsko naoružanje, pisac Israel Hayom, jedan od najpopularnijih izraelskih novinara, otvoreno slavi raketni povratni udar kao priliku za novinarsku propagandu. 

"Vazdušne sirene koje su se oglasile u Jerusalemu ove sedmice zapanjile su grupu latinoameričkih novinara iz SAD-a", naveo je oduševljeno u članku.

"Strah, teror, i bespomoćnost proširila se grupom. No, nešto dobro se izrodilo iz incidenta, barem iz izraelske perspektive. Strani novinari su osjetili ukus ratne situacije u Izraelu i osjetili iz prve ruke prijetnje raketa."

"Te večeri u hotelu, pretočili su svoje iskustvo u novinske članke, radio objave i blogove koji su viđeni i za koje se čulo širom svijeta." 

Yuli Edelstein, Ministar javne diplomatije u to vrijeme, naveo je da su ti incidenti “najbolji javni odnosi za državu Izrael”.  

Skoro svaka pro-izraelska organizacija danas, od najmoćnije lobi grupe Izraela AIPAC (American Israel Public Affairs Committee), do Jevrejskog instituta za poslove od nacionalnog interesa, uključena je u dio napora za ‘preobraćaj’ Latinoamerikanaca.

Uprkos ovoj agresivnoj kampanji, neki aktivisti i vođe se bore protiv toga."

S engleskog preveo: H. D.