Da li Europa spava? Rusija svojim hibridnim djelovanjem već ratuje direktno sa Zapadom

Posljednjih mjeseci diljem Europe izbili su misteriozni požari i razne druge naizgled nasumične sabotaže, za koje vlasti tvrde da ih povezuje jedan zajednički čimbenik - svi su nekako povezani s Rusijom.

Ruske prijetnje NATO-u nakon dozvole ukrajinskim snagama da napadaju zapadnim oružjem ciljeve na ruskom teritoriju sve su eksplicitnije pa su Američki obrambeni dužnosnici prošlog vikenda podigli razinu sigurnosnog upozorenja u vojnim bazama u Europi.

Sigurnosna situacija u Europi posljednjih je mjeseci prilično sumorna. Kako ocjenjuje CNN, Moskva se želi suprotstaviti NATO-u, ali se ne usuđuje boriti protiv zapadnog vojnog saveza na bojnom polju pa umjesto toga vodi hibridni rat.

Kada je ranije ovog mjeseca netko neuspješno pokušao zapaliti autobusnu garažu u Pragu, taj podmetnuti požar nije privukao veliku pažnju, sve dok češki premijer Petr Fiala nije objavio kako je "vrlo vjerovatno" da iza toga stoji Moskva.

Ova optužba izazvala je uzbunu među sigurnosnim dužnosnicima i vladama jer se posljednjih mjeseci diljem Europe dogodilo nekoliko sličnih incidenata. Muzej okupacije u Rigi bio je meta podmetnutog požara, skladište u Londonu izgorjelo je u martu, a trgovački centar u Varšavi u maju.

Policija u Njemačkoj uhapsila je nekoliko osoba osumnjičenih za planiranje podmetanja eksplozija i požara u aprilu, a francuske vlasti pokrenule su protuterorističku istragu nakon što su priveli osumnjičenog za izrađivanje bombe, koji je ozlijeđen u neuspješnoj eksploziji ranije ovog mjeseca.

Višestruki hakerski napadi i incidenti špijuniranja zabilježeni su u različitim europskim zemljama, pa tako i nedavno u Hrvatskoj, gdje su ruski hakeri preuzeli odgovornost za napade. Europska unija optužila je Rusiju i Bjelorusiju da migraciju pretvaraju u oružje šaljući tražitelje azila iz trećih zemalja na svoje granice.

Bilo je i nekoliko sumnjivih napada na pojedince na europskom tlu - ruski pilot helikoptera koji je prebjegao na ukrajinsku stranu pronađen je ubijen u Španjolskoj, a bliski suradnik pokojnog čelnika ruske oporbe Alekseja Navaljnog napadnut je čekićem u Litvi.

Svi ti incidenti gledano izolirano ne čine se kao veliki događaji, ali uzeti zajedno predstavljaju ono što sigurnosni stručnjaci nazivaju ruskim hibridnim ratom protiv Zapada. "Prijeti nam nešto što nije pravi vojni napad, a to su te hibridne prijetnje... sve, od uplitanja u naše političke procese, (potkopavanja) povjerenja u naše političke institucije, dezinformacija, kibernetičkih napada (...) i sabotaže protiv ključne infrastrukture", rekao je nedavno glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Akcije ispod praga oružanog sukoba

Rod Thornton, obrambeni stručnjak s Kraljevskog koledža u Londonu ističe da postoji obrazac napada koji se povezuje s Rusijom. "Definitivno je došlo do porasta u posljednjih nekoliko mjeseci u ovim posebnim vrstama operacija. To je nešto što Rusi pojačavaju", kaže Thornton.

Moskva nije preuzela odgovornost ni za jedan od napada, ali ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao do znanja da rat u Ukrajini vidi kao dio šireg sukoba s NATO-om te da njegov režim gleda na vladu u Kijevu na pukog posrednika Zapada. Sa svakim povećanjem zapadne pomoći Ukrajini, bilo putem novih isporuka oružja ili nametanjem novih sankcija Rusiji, Kremlj pojačava zveckanje oružjem.

Thornton ističe da Rusija pribjegava kampanji sabotaže kao alternativi potpunom ratu s NATO-om, što bi, kako kaže, bila katastrofa za Rusiju. "Dugo je dio ruske vojne doktrine pokušati izbjeći pokušaj suočavanja s NATO-om na bojnom polju jer znaju da bi izgubili od NATO snaga. Ono što oni rade jest poduzimanje aktivnosti koje su ispod praga oružanog sukoba, tako da ne potiču odgovor NATO-a po članku 5".

Rusija se, kako kaže, namjernim držanjem napada ispod praga oružanog sukoba nada posijati snažnije podjele unutar NATO-a jer ne postoji jasan plan o tome kako djelovati u takvim okolnostima. "NATO funkcionira samo kada sve države članice NATO-a djeluju jedinstveno. Nije dobro ako SAD, Velika Britanija, možda Francuska kažu ‘učinimo ovo protiv Rusije‘, a ako druge zemlje kažu ‘pa, znate, mi to ne želimo učiniti, moramo pričekati s ovim‘".

Nicole Wolkov, stručnjakinja za Rusiju u američkom think tanku Institut za proučavanje rata (ISW) kaže da je glavni cilj Moskve u ovom trenutku prekinuti dotok zapadne vojne pomoći Ukrajini. "Ove hibridne operacije dio su ruskih ratnih napora da se oslabi odlučnost Zapada da podrži Ukrajinu i potkopa jedinstvo unutar Zapada", navodi Wolkov i upozorava da se Rusija možda dugoročno sprema za izravniji sukob. "Rusija još od od prije rata provodi te hibridne operacije protiv NATO-a, Zapada, EU-a, zajedno s pokušajima da poboljša svoje konvencionalne vojne sposobnosti za potencijalni budući sukob s NATO-om", dodaje.

Analitičari tvrde da je Moskva godinama jačala svoje jedinice za vođenje hibridnog rata. Najočitiji znak toga, kažu oni, bilo je promaknuće zloglasnog špijunskog zapovjednika Andreja Averjanova na najvišu razinu ruske vojne obavještajne službe GRU 2020. godine. Averjanov je navodno nadzirao trovanje nervnim agensom novičokom bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćeri Julije u Salisburyju u Engleskoj 2018. godine te eksploziju u skladištu streljiva u Češkoj Republici 2014. godine, u kojoj su poginule dvije osobe. Sada je kao zamjenik šefa GRU-a tražen u Češkoj zbog svoje uloge u eksploziji u gradu Vrbetice. Rusija je, dakako, više puta zanijekala svoju umiješanost u oba događaja.

‘Čekaju svoj veliki dan‘

"On je ranije bio šef jedinice 29155, koja je poznata po sudjelovanju u napadu u Salisburyju, pokušali su organizovati državni udar u Crnoj Gori, provodili su operacije destabilizacije Moldavije i Makedonije", kaže Oleksandr Daniljuk, suradnik u londonskom think tanku Royal United Services Institute (RUSI) i bivši ukrajinski obrambeni i strani obavještajni dužnosnik. "Njegovo promaknuće i stvaranje novog Odjela za posebne aktivnosti koji ima nove ovlasti za novačenje vlastitih sredstava... vrlo je jak pokazatelj da Rusija pokušava proširiti svoje sposobnosti", dodao je.

Češka policija priopćila je da je osumnjičeni piroman u nedavnom incidentu na autobusnom kolodvoru 26-godišnji stranac koji je u Češku stigao tek pet dana ranije. Premijer je ustvrdio da je muškarac bio plaćen. Amaterska priroda napada u Pragu - počinitelj nije uspio prouzročiti značajniju štetu i uhvaćen je - uklapa se u poznati obrazac. "U ovom trenutku većina tih ljudi samo su izvođači koje plaća GRU, nisu obučeni za obavljanje ovakvih operacija, moglo bi se na njih gledati kao na mehanizam testiranja koje provode Rusi kako bi ustanovili gdje su slabosti Zapada kada je u pitanju ključna nacionalna infrastruktura", rekao je Daniljuk, kako prenosi CNN.

Ipak, većina do sada otkrivenih napada bili su relativno manji incidenti, što sugeriše da cilj nije toliko nanošenje najveće moguće štete koliko zastrašivanje lokalnog stanovništva. "Cilj je slomiti volju građana i slomiti podršku Ukrajini.

Ako ste mirno živjeli u svojoj zemlji i odjednom imate niz terorističkih napada, a sve se to pripisuje vašoj zemlji koja podržava Ukrajinu, to stvara pritisak na vašu podršku Ukrajini", objašnjava stručnjakinja za sigurnost Olga Lautman iz Centra za analizu europske politike, koja se specijalizirala za povezanost organiziranog kriminala i obavještajnih operacija u Rusiji.

Mnogi od napada popraćeni su kampanjom dezinformiranja koja je osmišljena da skrene krivnju s Rusije. Elves, skupina čeških volontera aktivista koji prate, analiziraju i bore se protiv kampanja dezinformacija na internetu, navodi da su kampanje dezinformiranja pokušale trivijalizirati napad na autobusnom kolodvoru i diskreditirati češku vladu.

Jedan narativ nastojao je prikazati optužbu da Rusija stoji iza podmetanja požara kao pokušaj odvraćanja pažnje od lošeg rezultata vlade na izborima za Europski parlament, dok su se drugi izrugivali činjenicama, navodeći da je napad pogodio samo nekoliko autobusa. "Imate terorističke napade, a istovremeno operacije dezinformiranja krive političare koji su na vlasti, koje tvrde da je to razlog zašto Njemačka ili Poljska ili Sjedinjene Države ne bi trebale pružati potporu Ukrajini jer ovo nije njihov rat", objašnjava Lautman.

Kampanje dezinformiranja idu pod ruku s kibernetičkim napadima - više je zemalja diljem Europe pretrpjelo opsežne akcije hakiranja posljednjih mjeseci. Thornton smatra da su ti incidenti vjerovatno tek početak. "Ono što ruski cyber operativci sada rade jest testiranje slabosti unutar kibernetičkih sigurnosnih sistema, postavljanje zlonamjernih softvera, utvrđivanje gdje i kako napasti, a da to ne učine sada. Čekat će veliki dan kada to budu zatrebali".

Amerikanci povisili razinu alarma

A kako se intenzivira ruski hibridni rat i stalno pristižu neodređene prijetnje iz Kremlja zbog ukrajinske upotrebe zapadnog dalekometnog oružja na njezinu teritoriju, američki obrambeni dužnosnici povisili su stepen uzbune u bazama u Europi, iako tvrde da nemaju posebnih obavještajnih podataka o mogućim ruskim napadima na američke baze, kako piše The New York Times.

Svaki takav napad Rusije, otvoren ili prikriven, bio bi značajna eskalacija njena rata u Ukrajini, dok Rusija pojačava akcije sabotaže u Europi, nadajući se da će tako poremetiti dotok pomoći u Ukrajinu. Do sada nijedna američka baza nije bila meta tih napada, ali američki dužnosnici kažu da bi podizanje razine upozorenja moglo pomoći da njihove vojne snage održavaju visoku razinu pažnje.

Američki dužnosnici od početka procjenjuju da Putin nema namjeru širiti rat izvan granica Ukrajine, ali je pojačana pomoć SAD-a i Europe i ublažavanje ograničenja u vezi korištenja zapadnog oružja protiv Rusije izazvalo šok u Moskvi. Nedavne poruke iz Kremlja natjerale su neke američke i europske dužnosnike na dodatni oprez. Ukrajinski udari zapadnim oružjem, posebno na Krimu, pokazali su se učinkovitima, oštetivši logističke centre ruske vojske i dodatno oslabivši rusku crnomorsku flotu. Ti uspjesi prisilili su Moskvu da potraži načine za odvraćanje od daljnjih napada.

Posljednjih mjeseci Rusija je intenzivirala akcije sabotaže na raznim područjima u Europi. Vojne baze, koje pružaju obuku, obavještajnu i drugu potporu Ukrajini, mogle bi biti logična meta nastavka te kampanje, čak i ako ne postoje konkretni obavještajni podaci da Rusija razmatra takav napad.

Od sada su američke vojne baze u Europi u stanju "charlie", drugoj najvišoj razini i najvišoj razini pripravnosti koja se redovno može održavati tokom dugog vremenskog razdoblja. Prošlog je vikenda Daniel Day, glasnogovornik američkog zapovjedništva za Europu, rekao da se od osoblja traži da bude na oprezu i u pripravnosti cijelo vrijeme.

U priopćenju objavljenom u ponedjeljak, Europsko zapovjedništvo je navelo da dužnosnici neće opisivati ​​mjere koje poduzimaju kako bi zaštitili svoju operativnu sigurnost. "Naše povećanje razine opreza nije povezano ni s jednom pojedinačnom prijetnjom, već (proizlazi) iz velikog opreza zbog kombinacije čimbenika koji potencijalno utječu na sigurnost i zaštitu pripadnika američkih snaga na europskoj sceni", stoji u priopćenju, piše Jutarnji List.