Čeka se masovna mobilizacija: Da li je 31. mart ključni datum za rat u Ukrajini?

Ukrajina treba 500.000 novih vojnika, regruta, a veliko je pitanje može li ih podići toliko. I dok se očekuje donošenje novog zakona o mobilizaciji, iscrpljeni vojnici žale se na nizak moral. Jedan od njih je Ilja, koji je u dvije godine, koliko je odslužio na ukrajinskom ratištu, imao tek 25 dana dopusta.

"Dvije godine bez pauze, bez rotacije - naravno, moral je nizak i to ubija motivaciju", kaže Ilja, koji služi u jurišnoj brigadi. "Potrebna nam je ili rotacija ili normalni godišnji odmor da bismo se pravilno odmorili", dodaje.

Kaže da je beskrajna vojna služba u Ukrajini jedan od razloga zbog kojih su ljudi pokušavali izbjeći mobilizaciju. No, ističe, "ako ljudi ne dođu, nećemo se moći odmoriti", dodajući da je manjak ljudi u njegovoj jedinici tolik da je predstojeći dopust otkazan.

Novim zakonom o mobilizaciji - koji bi se trebao naći na glasovanju u parlamentu 31. marta - nastoji se ažurirati pravni okvir zemlje prije vjerovatnog vala regrutacije tokom ove godine, u kojem bi do 500.000 ljudi moglo biti unovačeno. Istovremeno se procjenjuje da je oko 330.000 vojnika trenutačno raspoređeno na bojnom polju.

Nacrt zakona će biti fokusiran na modernizaciju novačenja i obuke, kao i na zamjenu vojnika koji su na frontu od prvog mjeseca rata, objasnilo je ukrajinsko ministarstvo obrane za Financial Times. "To će ojačati našu odbrambenu poziciju", dodaje se. No, zakon se pokazao kontroverznim i bilo je više od 4000 amandmana koje su podnijeli ukrajinski zastupnici na prvi nacrt. Kad je Rusija 2022. pokrenula invaziju punog opsega, mnogi su se Ukrajinci dobrovoljno javili da brane svoju zemlju. No, taj je bazen iscrpljen i velik dio vojno sposobnih muškaraca ne želi biti raspoređen na bojište.

Do sada su bili regrutirani samo muškarci od 27 ili više godina, a oni koji sada služe na bojnom polju u prosjeku imaju 40 godina. Ukrajina ima manji broj tzv. milenijalaca i generacije Z u usporedbi s drugim nacijama, s obzirom na pad nataliteta nakon raspada Sovjetskog Saveza. Prijedlog da se dob za novačenje spusti na 25 godina izazvao je žestoku reakciju političara koji tvrde da bi bilo samoubojstvo za naciju poslati svoje najmlađe ljude u rovove. U prvoj javnoj objavi o ratnim žrtvama, predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je mjeseca rekao da je dosad poginulo 31.000 vojnika. Stvarna brojka vjerovatno je veća, a nekoliko američkih dužnosnika ranije su procijenili da je brojka najmanje dvostruko veća od one koju je iznio Zelenski.

Podaci o muškoj populaciji Ukrajine, koje je objavio parlamentarni odbor za gospodarstvo, pokazuju da se od 11,1 milijuna ukrajinskih muškaraca u dobi između 25 i 60 godina procjenjuje da samo 3,7 milijuna ispunjava uvjete za mobilizaciju. Ostali su već u borbi, dio su invalidi, dio je u inozemstvu ili se smatraju radnicima u ključnim i kritičnim sektorima. Vlasti su također svjesne potrebe da trebaju biti oprezne kako bi izbjegle odlazak građana koji plaćaju porez u inozemstvo ili da se skrivaju, što bi za Kijev značilo gubitak prijeko potrebnih prihoda.

Istraživanje Info Sapiensa, ukrajinske organizacije za društvena istraživanja, provedeno u februaru, pokazalo je da 48 posto muškaraca nije spremno boriti se, dok se 34 posto izjasnilo da jest. Ostali su izjavili da im je teško odlučiti. "Ne bojim se priznati da ne želim umrijeti", rekao je Jaroslav, koji je prošlog ljeta pokušao pobjeći iz Ukrajine, ali su ga vratili s granice kada je predočio lažne medicinske dokumente. "Morate odlučiti šta volite više, svoju porodicu ili svoju zemlju", rekao je ovaj 32-godišnji otac malog djeteta.

Od 2022. godine, odnosno ruske invazije, muškarcima u dobi između 27 i 60 godina zabranjeno je napuštanje zemlje, uz iznimke iz zdravstvenih razloga ili za samostalne skrbnike djece ili članova porodica s invaliditetom. Osim straha od smrti i invaliditeta, prema studiji Info Sapiensa, glavni problemi onih koji žele izbjeći mobilizaciju su nedovoljna obučenost, nejasna duljina službe te nedostatak oružja i streljiva.

Novi zakon o mobilizaciji nastoji riješiti ta pitanja. Početni nacrt predlaže trajanje službe od tri godine i najmanje tri mjeseca obuke. U međuvremenu, neke brigade krenule su s oglašavanjem, poručujući da dobrovoljci mogu birati pozicije prilagođene njihovim vještinama, sve u pokušaju da potaknu novačenje.

No, kašnjenje ili manjak vojne pomoći od SAD-a i Europske unije, koja su prisilila vojnike na strogu štednju streljiva i povlačenje s prednjih položaja, izvan su kontrole ukrajinskih zakonodavaca. "Imamo mnogo ljudi koji su voljni to učiniti, ali demotivirajući faktor je ovaj opći kontekst - kada Ukrajinci prestanu osjećati pouzdanu podršku sa Zapada", kaže Anton Hrušecki iz kijevskog Instituta za sociologiju, firme za marketinška istraživanja.

Polovica od 90 posto ispitanika u istraživanju Info Sapiensa, koji su rekli kako vjeruju da bi Ukrajina mogla uspjeti uz potporu zapadnih saveznika, sada misle da je Zapad umoran i da će nagovarati Ukrajinu u kompromis s Rusijom, ističe Hrušecki.

Novim zakonom želi se sniziti dobna granica za mobilizaciju za dvije godine, na spomenutih 25 godina, te obvezati muškarce da se registriraju putem internetskog portala. Za one koji to ne učine moglo bi doći do kazni o kojima tek treba biti odlučeno. Prema parlamentarcima koji su uključeni u rad na konačnom nacrtu, onima koji će izbjegavati obvezu vjerovatno će u posjet doći vojni časnici za novačenje te će im biti suspendirane vozačke dozvole.

Možda je najkontroverzniji segment ovih promjena uvođenje tzv. sustava ekonomskih pričuva, kojim bi bili izuzeti muškarci koji se smatraju ključnima za gospodarstvo. Koncept je trebao biti dio novog zakona, ali s obzirom na negodovanje koje je izazvao, sada bi trebao biti uveden posebno, bilo vladinom uredbom ili novim zakonom. Ukrajina već ima između 550.000 i 700.000 radnika u ključnim i kritičnim sektorima koji su izuzeti od mobilizacije. Prema novom konceptu, oni će morati financijski doprinositi ratnim naporima, bilo izdvajanjem dijela svoje plaće ili kroz mjesečnu naknadu.

Premijer Denis Šmihal za sada odbija otkriti pojedinosti, ali je izjavio da "ljude treba podijeliti u dvije kategorije - one koji se bore i one koji rade kako bi napunili proračun". Oleksandr Zavitnevič, šef parlamentarnog odbora za obranu, koji nadzire rad na nacrtu zakona, rekao je da dužnosnici trebaju biti oprezni kako govore o tome. "Svaki novčić je potreban, ali mora biti dio široke rasprave. Postoje ljudi koji smatraju da će to podijeliti društvo na bogate i siromašne", rekao je Zavitnevič, s obzirom na to da će oni koji si ne mogu priuštiti da plaćaju naknadu morati biti mobilizirani.

Prema procjenama, model naknada koji je iznio parlamentarni odbor za ekonomska pitanja donosio bi između 5,2 milijarde i 13,1 milijardu dolara godišnje, što je temeljeno na izračunima da bi si do 2 miliona muškaraca moglo priuštiti plaćanje predloženih 520 dolara mjesečne naknade. Predsjednik odbora, Dmitro Nataluha, priznaje da je njegov prijedlog bio kritiziran i mnogi su ukazivali na činjenicu da će oni koji ne mogu plaćati naknadu biti mobilizirani. No, ustvrdio je da, bez obzira koji se pristup odabere, Ukrajina treba generirati sredstva. "Možda zvuči kontraintuitivno, ali koncept (ekonomske pričuve) nije (osmišljen) da spasi ljude od mobilizacije, već da generira što više financijskih sredstava kako bismo mogli mobilizirati vojnike", kaže Nataluha.

Ukrajinsko ministarstvo financija i vojska procjenjuju da će novi val mobilizacije koštati zemlju oko 20,8 milijardi dolara u 2024. godini, što će dodatno proširiti financijsku rupu koju su kreirali republikanci u Zastupničkom domu SAD-a blokadom pomoći Kijevu. Ta je brojka još iznad procijenjenog budžetskog deficita Ukrajine od 41 milijarde dolara za ovu godinu.

Poslovni sektor postavljao je pitanja zašto su civili morali biti regrutirani kada je Ukrajina imala hiljade pripadnika sigurnosnih službi i policije koji su već prošli osnovnu obuku, rekao je Glib Burjak, profesor ekonomije na ukrajinsko-američkom sveučilištu Concordia u Kijevu. Ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je, pak, da policija i sigurnosne službe obavljaju "bitne poslove", a neki se već bore u postrojbama ministarstva unutarnjih poslova. Burjak kaže da je pojašnjenje iz novog zakona ključno, budući da firme i radnici "jako trebaju predvidljivost".

"Jedan od razloga zašto ljudi trenutačno napuštaju svoja radna mjesta je neuspješna kampanja zapošljavanja”, kaže Burjak. "Postoji jako mnogo pitanja koja se ne komuniciraju na pravi način sa stanovništvom", zaključio je, piše Jutarnji.