Alarmantna studija: Samo 0,001% svjetske populacije diše kvalitetan zrak

Nova globalna studija koja se bavi zagađenjem zraka pokazala je zabrinjavajuće rezultate. Prema istraživanju koje je obuhvatilo podatke iz 65 zemalja, samo 0,001% svjetske populacije diše dovoljno kvalitetan zrak.

Studija je obavljena pomoću modela mašinskog učenja, koji je integrirao više meteoroloških i geoloških podataka i procijenio globalne razine koncentracije čestica PM 2.5.

Ovo je prvi put da je neko izradio ovakvu analizu na razini cijelog svijeta, a studija je objavljena ove sedmice u časopisu Lancet Planetary Health.

Naučnici su u razmatranje uzeli podatke s 5446 stanica za praćenje kvalitete zraka, smještenih u 65 zemalja. Analizirali su period od početka 2000. do kraja 2019. godine, a sve dobivene podatke ubacili su u model pogonjen dubokim mašinskim učenjem.

Zadatak modela bio je nadopuniti podatke, tj. nadoknaditi nedostatak dovoljnog broja mjernih stanica u svijetu modeliranjem iz postojećih podataka.

Osim podataka sa zemaljskih mjernih stanica, iskorišteni su i podaci sa satelita, opremljenih za praćenje zagađenja zraka. Svime time naučnici su došli do procjena zagađenja, na dnevnoj bazi i na razini cijeloga svijeta i naseljenih kontinenata. Rezultati su prilično zabrinjavajući.

Pretjerano zagađenje posvuda

Model ovih naučnika pokazao je da je samo 0,18% svjetskog kopna te 0,001% svjetske populacije izloženo kvaliteti zraka koju Svjetska zdravstvena organizacija smatra sigurnom. Dakle, zrak u gotovo cijelome svijetu zagađen je previsokom koncentracijom finih čestica PM2.5 (dakle promjera manjeg od 2,5 mikrona), koja iznosi više od 15 μg/m³.

Globalni prosjek koncentracije čestica PM2.5 u zraku, u posmatranom periodu bio je 32.8 µg/m3
Tokom posmatranih dvadeset godina, dnevne razine zagađenja PM2.5 česticama u Europi i Sjevernoj Americi su padale, dok su rasle u gotovo svim drugim regijama: Južnoj Aziji, Australiji, Južnoj Americi, Novom Zelandu, pa i Karibima. Globalno gledano, više od 70% dana zabilježene su previsoke koncentracije čestica PM2.5, piše Bug.hr.

"U ovoj smo studiji koristili inovativan pristup mašinskom učenju, kako bismo integrisali više meteoroloških i geoloških podataka i procijenili globalnu razine koncentracije čestica PM2.5 pri tlu, u visokoj prostornoj razlučivosti od otprilike 10x10 kilometara, mrežom smo pokrili cijeli svijet za period od 2000. do 2019. godine, a fokusirali smo se na područja zagađenja s više od 15 μg/m³, što je prema WHO-u sigurna granica (iako o tom pragu postoje nesuglasice)", izjavio je voditelj istraživanja, Yuming Guo, profesor s australskog sveučilišta Monash.