Stiže fenomenalna vijest za Hrvatsku: Samo se čeka službena potvrda

Kakva je bila ekonomska aktivnost u posljednjem tromjesečju prošle godine, bit će poznato za sedmicu dana, kada će DZS objaviti prvu procjenu rasta BDP-a, ali sve upućuje na to da bi rezultat mogao biti znatno bolji od prošlih najava.

Model brze procjene HNB-a pokazuje da bi na kvartalnoj razini BDP mogao rasti jedan posto, a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje čak 3,8 posto. Ako to potvrdi i službena statistika, stopa rasta u posljednja tri mjeseca 2023. bit će "najbrža" od trećeg kvartala 2022. godine (5,5 posto), a prosječan rast u 2023. iznosio bi 2,7 posto.

 Osim toga, po brzini rasta Hrvatska bi se našla na vrhu ljestvice zemalja EU. Eurostat je već objavio podatke za 23 zemlje, a oni pokazuju da je na godišnjoj razini prosječan rast u EU iznosio 0,3 posto, a u eurozoni 0,1 posto. Pritom je osam zemalja zabilježilo pad BDP-a, a najveći Irska, od 4,8 posto, i Estonija, od tri posto.

Te dvije zemlje ujedno su u recesiji, tehničke uvjete za nju ispunile su još Finska i Velika Britanija, a veći broj zemalja već je dulje vrijeme u teškoćama, prije svega Njemačka, čiji je BDP i u zadnjem kvartalu pao 0,2 posto.

S druge strane, rast predvodi susjedna Slovenija s 2,6 posto, a slijede Cipar (2,4 posto), Portugal (2,2 posto) i Španjolska (2 posto).

Slabija potrošnja stanovništva velika je prepreka

Slabija potrošnja stanovništva uslijed pada životnog standarda u razdoblju inflacije predstavlja veliku prepreku za oporavak u mnogim zemljama.

No, rast u Hrvatskoj upravo predvode kućanstva raspoložena za potrošnju, ali i zamah građevinarstva, zahvaljujući novcu iz europskih fondova.

U HNB-u navode da je u četvrtom tromjesečju nastavljen relativno snažan rast realnog prometa od trgovine na malo, podržan pozitivnim kretanjima na tržištu rada i slabljenjem inflacije.

Smatraju da je to povoljno djelovalo na kretanje realnoga raspoloživog dohotka kućanstava i potrošački optimizam.

Također, nastavljen je rast zaposlenosti i plata, osobito u građevinskom sektoru, a prosječni indeks obujma građevinskih radova u oktobru i novembru nadmašio je za 10 posto razinu ostvarenu u istom razdoblju prethodne godine, prenosi Direktno.