Niš će dobiti muzej elektronske industrije

Anadolija

Kućni aparati, medicinska oprema i računari s logom Elektronske industrije prepoznatljivim širom bivše Jugoslavije, ali i u mnogim državama u koje se sedamdesetih i osamdesetih uveliko izvozilo, mogli bi da se nađu u muzeju u Nišu za čije se otvaranje zalaže grupa entuzijasta.

Uz tvrdnju da nema tehnološkog napretka bez oslanjanja na naslijeđe, članovi Udruženja za njegovanje industrijske baštine i promociju napredniih tehnologija pozivaju građane da doniraju ili samo iznajme radioaparate, televizore, kasetofone, vešmašine, tranzistore, računare i druge proizvode Elektronske industrije, koji su u svoje vrijeme bili među najkvalitetnijima na tržištu.

“Prije pola vijeka Niš je bio, rekao bih slobodno, industrijski centar u oblasti energetike i mašinstva. Današnji studenti nemaju ni približnu predstavu o industrijskoj snazi u nivou tehnologija koje su postojale u Nišu“, kaže prof. dr. Bratislav Milovanović, jedan od tvoraca ideje o muzeju.

Jugoslovenski gigant

Pobrinuo se da se deo buduće muzejske postavke stavi na uvid studentima, tako da se privremeno nalazi u prostorijama niškog centra Univerziteta „Singidunum“ gde je Milovanović i redovni profesor. Uz desetine proizvoda, izložbu čine i fotografije proizvodnih pogona EI, koja je u Nišu zapošljavala oko 28.000 ljudi i u svom kompleksu imala oko 50 fabrika.  

„Za nove studente smo organizovali prezentaciju ovih proizvoda i Elektronske industrije i bilo im je jako zanimljivo. Najstariji eksponat ovde je radioaparat iz 1954. godine, tu je i televizor iz 1958. Sve su to donacije, još nismo u mogućnosti da otkupljujemo eksponate, ali građani mogu da nam ih iznajme“, kaže Milovanović.

Većina ovih proizvoda i dalje radi, a oni koji ipak nisu uspjeli odoljeti zubu vremena, bit će popravljeni. Sljedeći koraci su obezbjeđivanje novca za digitalizaciju.

„Prikupljanje eksponata nije dovoljno. Treba ih prikazati na način koji će intrigirati posjetioce. To je ozbiljnija faza. Ekipa na Elektronskom fakultetu je skenirala prvi radioaparat u 3 dimenzije, tako da će se njegova slika pred posjetiocima okretati sa svih strana“, kaže Milovanović.

Zatim će uslijediti i obezbjeđivanje muzejskih prostorija. Dok se uslovi za otvaranje muzeja ne steknu, prikupljeni proizvodi će biti predstavljani na izložbi "Niš - grad elektronike kroz vrijeme", kao prateći program događaja, kao što je, na primjer, Forum naprednih tehnologija.

Na svakom eksponatu stoji naziv i tip proizvoda, ali i ime vlasnika koji ga je pozajmio ili donirao. Na jednom od budućih eksponata moglo bi da se nađe ime Gospave Paunović, koja je u Elektronskoj industriji radila od 1969. do 2004. godine i u svom domaćinstvu ima različite aparate koji su tamo proizvedeni.

Čuva dva EI televizora, od kojih jedan i koristi. U funkciji su i EI telefon s brojčanikom, radio na kom je moguće podesiti budilnik, tranzistor i mlin za kafu koji je, kao i sve njene koleginice, osamdesetih godina od firme dobila kao poklon za 8. mart.

Proizvodi do danas sačuvani 

U vikendici čuva EI minimatik, radio s gramofonom stariji od 40 godina i vešmašinu koja je, kaže, "kuhala veš dobro kao lonac".

„EI televizor nije bio jeftin, koštao je više od jedne plate. Ali kada ga jednom kupite, mirni ste bar 30 godina, a ovi novi se pokvare već za 5 i nema tu popravke“, priča Gospava.

Dodaje da je ovi proizvodi sjećaju na vrijeme kada je Elektronska industrija uživala veliki međunarodni ugled i često u goste primala strane delegacije. Izvozilo se u u Rusiju, Alžir, Irak, Francusku, Englesku, Italiju i mnoge druge zemlje.

"Sjećam se, znalo se kada kreće brod iz Bara i koja količina proizvoda mora da se do tada pripremi i pošalje. Radili smo i 3. smjenu kada treba“, kaže Gospava.

Ideja o muzeju joj se dopada jer će, smatra, privući sve one nostalgičare za koje je EI sjećanje na neka bolja vremena kada je niška bila u rangu sa svjetskim industrijama.

Zagovornici ove ideje nadaju se da će ona još veću podršku dobiti naredne godine, kada će biti obilježeno 70 godina od osnivanja Elektronske industrije Niš.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak