Mediji u Hrvatskoj o lažnim diplomama: Ovo su najpoznatija imena

Da nije tužno, bilo bi smiješno tako nekako rezimirati bi se mogla posljednja afera koja potresa Ministarstvo znanosti i obrazovanja kojim stoluje Blaženka Divjak.

Naime, premda je od 2017. godine provjera diploma uobičajena prilikom zapošljavanja u državnoj službi, u njenom je resoru otkrivena osoba s lažiranom diplomom, nakon čega je Divjak najavila provjeru oko 90.000 osoba zaposlenih u sistemu za kojega je odgovorna.

Međutim, kada se malo sagledaju i rezimiraju svi skandali ovoga tipa s lakoćom se može doći do zaključka da se Divjak zapravo nema čemu čuditi, jer afere s lažiranim diplomama, plagiranjima i lažiranjima svjedodžbi dio su svakodnevice u Hrvata. Primjera radi, u Zagrebačkom holdingu svojedobno je otkriveno preko 300 lažiranih svjedodžbi i diploma. Sedmero otkrivenih imalo je lažnu diplomu, a ostatak se pak odnosio na svjedodžbe iz srednje škole, piše Dnevno.hr.

Motiv za provjeru diploma u Holdingu bila su dva slučaja, jedan se potkrao u Direkciji, a drugi u Vodoopskrbi i odvodnji, nakon čega je otkriveno da 15 zaposlenika obavlja svoj posao s lažnim diplomama. U ZET-u je pak otkriveno njih 94-ero, a u Čistoći preko 80.

Na ovoj su se listi u to doba spominjale i obrazovne institucije u kojima se “odštancalo” najviše lažnih diploma, pa se tako na neugodnom popisu našao Pravni i Građevinski fakultet u Zagrebu te Prometni fakultet i Škola za cestovni promet kao i Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Kada se doznalo da u zagrebačkoj Vodoopskrbi i odvodnji sjedi 14 osoba s lažnim diplomama, dio njih ostao je bez posla, no polovica je ponovno zaposlena preko agencije za privremeno zapošljavanje. A da priča bude u skladu s hrvatskim normama i na javnoj televiziji otkriveno je mnoštvo kadrova s neadekvatnim dokumentima.

S krivotvorenim diplomama radili su kadrovi i po gradovima, općinama te brojnim drugim lokalnim institucijama, a od 576 jedinica lokalne i područne samouprave u njih 512 pronađene su nevaljane isprave. Da diploma i način stjecanja iste u Hrvatskoj ne predstavljaju nikakvu pretjeranu zapreku za uspjeh potvrđuje i niz poznatih slučajeva kojima je javnost svjedočila. Kada je o plagiranju riječ, titulu najpoznatijeg nosi Milijan Brkić drugi čovjek HDZ-a koji je plagirao svoj završni rad na Visokoj policijskoj školi. Inače, Narodne novine objavile su u to doba da je osim Brkićeve diplome u ovoj instituciji poništeno još desetak diploma, a na popisu se našao i Silvijo Toplak, koji je u to doba bio šef osiguranja bivšeg predsjednika Ive Josipovića.

Javnost je svojedobno brujala o neugodnosti koju je gostujući kod Stankovića doživjela nekadašnja sisačka županica Marina Lovrić Merzel. Ova rastrošna dama voditelju emisije Nedjeljom u 2 nije znala odgovoriti kako se tačno zvao njezin diplomski rad na Prometnom fakultetu. Iako se nadasve normalnim čini znati temu preko koje si se domogao akademskog zvanja, Merzelova je ne trepnuvši ustvrdila kako se za to pitanje nije pripremila. Nije stoga nemoguće da je i ona poput horde drugih na tom fakultetu diplomirala baš u eri kada su se ispiti i diplome kupovali kao na seoskoj tržnici, što je otkriveno u aferi Index u kojoj je šest profesora proglašeno krivima. Među poznate optuženike za plagiranje spada i doktor Asim Kurjak, kojega se prozivalo zbog dvaju znanstvenih radova od strane uglednog britanskog naučnog časopisa British Medical Journal.

Povjerenstvo zagrebačkog Medicinskog fakulteta zaključilo je kako su radovi Asima Kurjaka doista plagijati. I doktor Zdravko Radman, mlađi brat akademika Miroslava Radmana bio je pod sumnjom za plagijat. Sedmorica filozofa prijavila su ga da je u članku ‘The Ethical Mind: An Outline’ objavljenom na engleskom jeziku u časopisu hrvatskoga filozofijskog društva Synthesis philosophica, gotovo doslovce prepisao članak ‘Does Neuroscience Refute Ethics?’ objavljen na internetu pod pseudonimom Lucretius, ali dotični nije snosio nikakve posljedice.

O diplomama u Hrvatskoj, bez obzira na društveni status pojedinca podosta govore i brojke, a nedavno provedeno istraživanje otkriva da je čak četvrtina ispitanika priznala kako su ukrali dio tuđeg rada. U anketi koju je proveo portal EduCentra studenti i učenici upitani su rade li svoje radove sami ili ih kopiraju, a ostale tri četvrtine tvrdile su da tek konzultiraju druge radove. Anketa provedena među zaposlenicima hrvatskih sveučilišta otkrila je kako se čak 29 djelatnika barem jednom u karijeri susrelo sa znanstvenim radom za koji su sumnjali da je dijelom ili posve plagiran, a u diplomskim radovima ta brojka ide sve do 82 posto. Pisanje kako diplomskih tako i seminarskih radova nudi se u internetskom prostranstvu na svakom uglu te se kao takvo pretvorilo u unosan biznis.

O stanju u hrvatskom školstvu te o načinu polaganja ispita podosta govore i akcije Uskoka pa smo tako nakon akcije Index svjedočili priči o kupovanju ispita na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, a priča je pak otišla sve do Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Ondje je podignuto čak šest optužnica, u igri je bilo i nekoliko desetaka optuženih, pa čak i osuđenih profesora te brojnih drugih posrednika i raznih stručnih suradnika koji su bili sudionici lažiranja i prodaje ispita. Akcija Indeks pokrenuta je davne 2007. godine, a do sada je otkriven niz slučajeva korupcije na hrvatskim sveučilištima. Akcija provedena u Osijeku, gdje se profesore podmićivalo čak i odojcima, pokazuje u kakvom društvu živimo.

Svojedobno je Radio Mrežnica pisala o tome da je direktor jedne kompanije u vlasništvu Grada na svoje radno mjesto stigao pomoću lažne diplome. Gradonačelnik Damir Jelić tada je najavio provjeru svih diploma u gradskim tvrtkama i upravi. Zbog krivotvorenja diplome visoke stručne spreme i na temelju njezine nevjerodostojne radne knjižice osuđena je i Bernardica Topolnjak, bivša pročelnica ureda karlovačkog župana, nekadašnja šefica računovodstva karlovačke Toplane te bivša predsjednica karlovačkoga županijskog HSP-a

Bernardica Topolnjak (prije Topolnjak-Halapa) iskoristila je lažnu diplomu da bi se zaposlila 2008. kao “rukovoditeljica” službe za financijske, računovodstvene i komercijalne poslove u karlovačkoj Toplani, a nakon toga bila je imenovana na dužnost “pročelnice Ureda župana u Karlovačkoj županiji”, gdje je radila od listopada 2010. do veljače 2012.

Županijski sud u Zagrebu presudio je nekadašnjoj glasnogovornici splitsko-dalmatinske policije Marini Kraljević Gudlje također zbog krivotvorenja diplome. Prema toj presudi, ova je dama tijekom 1996. od nepoznate osobe nabavila krivotvorenu diplomu zagrebačkog Filozofskog fakulteta. S takvom krivotvorenom diplomom zaposlila se u MUP-u i tamo radila na više radnih mjesta za koja je potrebna visoka stručna sprema. Krajem 2011. zatražila je premještaj u Ravnateljstvo policije. No, u Ravnateljstvu posumnjali su u autentičnost diplome.

Najpoznatiji slučajevi, između navedenih, oni su iz Hrvatskih šuma, u kojima je nađeno 28 krivotvorina, a posebno zanimljiv slučaj bio je onaj Mate Štimca: on je primao savjetničku plaću u iznosu od 15.000 kuna (oko 4.000 KM), na raspolaganju mu je bilo vozilo 24 sata dnevno, na poslu je rijetko viđan, a imao je krivotvorenu diplomu Prometnog fakulteta u Zagrebu.

Sva ova imena, i svi ovi slučajevi, na žalost tek su kap u moru.