Dok mladi i obrazovani pakuju diplome i odlaze - šta država čini?

Prema podacima Svjetske banke iz decembra 2015, stopa emigracije u Bosni i Hercegovini u odnosu na broj stanovništva u zemlji iznosi 44,5 posto što našu zemlju svrstava na visoko 16. mjesto u svijetu od ukupno 214 zemalja i teritorija .

Prema posljednjim podacima, BiH je od 1995. godine napustilo više od 150.000 mladih ljudi, što je skoro 10.000 osoba godišnje, dok bi danas više od 60 posto mladih isto učinilo kada bi im se pružila prilika.

“Nakon završetka srednje Medicinske škole u Zenici pokušavao sam skoro dvije godine doći na red za odrađivanje pripravničkog staža kao prve stepenice ka potpunom zvanju medicinskog tehničara koji je spreman i obučen za rad u zdravstvenim ustanovama. Međutim zbog stanja u Kantonalnoj bolnici Zenica ali i toga što nisam bio stranački opredijeljen nisam mogao u svome kantonu završiti pripravnički staž. Nakon 2 godine uspijevam u susjednom kantonu to riješiti”, govori za Radiosarajevo.ba Marko Babić, 21-godišnjak, iz Zenice, mladić koji je nekoliko godina bezuspješno pokušavao naći posao u svome gradu i državi. 

Završio je pripravnički staž i donio odluku da napusti svoj rodni grad, a tako i BiH te da pokuša pronaći zaposlenje u nekoj od zemalja Europske unije.

“Do te odluke dovelo me grozno stanje zdravstvenog sistema u BiH, politički nastrojenih nadležnih organa zaduženi za zapošljavanje medicinskog kadra ali i omogućavanja pripravničkog staža. Nisam želio da budem statistika s biroa niti parazit koji je roditeljima na teretu uzimajući dnevno 2 KM za kafu, tako da sam u periodu čekanja na stažiranje upisao kurs njemačkog jezika”, priča nam ovaj mladi Zeničanin.

“Zbog mog dvojnog državljanstva - bosanskog i hrvatskog - odlučio sam se linijom lakšeg otpora i mogućnosti odlaska bez vize okušati svoju sreću pod prostranim nebom Republike Njemačke. Završetkom pripravničkog staža, i jezične diplome B1 iz Njemačkog jezika 4.1.2016 pozdravljam se sa svim što sam stekao za svojih 20 godina u Zenici, ostavljam prijatelje, društvo, djevojku i  roditelje te odlazim tog hladnog zimskog jutra sam putem Njemačke”, kaže i dodaje kako je nakon mjesec dana potrage, pronašao zaposlenje i to na privatnoj Ambulantnoj intezivnoj njezi pacijenata u Minhenu gdje sada radi i živi.

Posljednji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) pokazao je da je BiH po odlivu mozgova na petoj poziciji najlošije pozicioniranih zemlja u svijetu. Prema toj analizi, BiH je smještena na 140. mjesto od 144 rangirane zemlje svijeta, a iza nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alžir.

Nezaposlenost mladih u BiH je i dalje zabrinjavajuća i za 2014. godinu iznosi 65,3 posto, a samo jedno od osam mladih ljudi starosne dobi 16-24 godine je zaposleno u poređenju sa jednim od troje u EU. Zbog toga ne iznenađuje činjenica da je BiH suočena sa problemom "odliva mozgova", stoji u izvještaju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Odlivu mozgova u posljednjim godinama doprinose i mnogi potpisani sporazumi sa zemljama EU-a o zapošljavanju, ali i bezvizni režim.

Svjetska banka procjenjuje da je ukupni postotak emigracije visokoobrazovanih iz BiH 23.9 posto, a doktora 11,1 posto. Po ovim ciframa BiH zauzima vodeće mjesto u svijetu po odlivu visokoobrazovanih ljudi.

Također, bolna je činjenica da iseljeništvo iz BiH je dobro obrazovano. Većina posjeduje srednju stručnu spremu, dok visoku stručnu spremu posjeduje 10-30 posto iseljeništva.

Ono što je karakteristično za Bosance i Hercegovce koji su se otisnuli u svijet jeste da se bolje snalaze u novim sredinama, bolje integriraju, prilagođavaju, uče jezike i podižu svoj standard života mnogo brže od ostalih doseljenika.

Na osnovu podataka koje smo prethodno iznijeli, onda i ne čudi da mnogi u BiH u šali kažu kako postoje dva razloga zašto mladi i pametni ljudi odlaze iz BiH, a to je činjenica da su mladi i pametni, ali i da vlast ne zna ili neće da da odgovor na ovu pojavu.

Ako se ovakav trend iseljavanja mladih nastavi, uskoro možemo očekivati da ova država, nažalost, postane država  staraca.