Doktor objasnio kakav uticaj COVID-19 ima na kardiovaskularne bolesnike

U skladu s očekivanjima iz proljeća, pandemija koronavirusa je na zimu pokazala svoje još opasnije lice.

Kombinacija koronavirusa sa drugim oboljenjima, naročito kardiovaskularnim, može biti izrazito opasna.

Doc. dr. sc. Matias Trbušić, pročelnik Zavoda za kardiomiopatije, zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Sestre milosrdnice, objasnio je uzročno posljedičnu vezu između kardiovaskularnih oboljenja i COVID-19.

Kazao je da kod nekih bolesnika može doći do upale srčanog mišića, njegove prolazne slabosti i akutnog zatajivanja srca.

"Nadalje, eksperimentalni lijekovi koji se koriste u shemama liječenja COVID-19 mogu ući u interakcije s često propisivanim lijekovima te mogu imati proaritmijski učinak. Posljedično mogu nastati opasne aritmije sa smrtnim ishodom", upozorio je doktor Trbušić za Jutarnji.

On je naglasio da je najčešća komplikacija COVID-19 infekcije pneumonija, obično obostrana, s posljedičnom respiratornom insuficijencijom koja zahtjeva terapiju kisikom ili kod nekih bolesnika čak i mehaničku ventilaciju.

"Obično kritični dani nastaju u drugom tjednu bolesti kada se neki bolesnici počinju poboljšavati dok kod drugih slijedi daljnje pogoršanje stanja. Tada se mogu pojaviti i kardiovaskularne komplikacije poput srčanog udara, aritmija i zatajivanja srca. Tijek se može komplicirati, kako je ranije napomenuto, dubokom venskom trombozom i plućnom embolijom. U daljnjem tijeku može nastati daljnje pogoršanje respiratorne funkcije što zahtjeva različite oblike respiratorne potpore disanju (do respiratora), izraženi opći upalni odgovor i stanje nalik sepsi, zatajivanje bubrega i multiorgansko zatajivanje što vrlo često završava smrtno", pojasnio je doktor Trbušić.

Postavlja se i pitanje šta ako među članovima domaćinstva osobe koja je zaražena koronavirosom ima neko ko je obolio od kardiovaskularnih bolesti.

"Većina bolesnika, osobito mlađe i srednje dobi, ipak ima blažu kliničku sliku COVID-19 infekcije i može bolest preboljeti kod kuće. U tom slučaju potrebno je zaštititi druge ukućane od zaraze što je moguće i izvedivo, osobito one koje spadaju u ugrožene skupine ako se zaraze. Boravite i spavajte odvojeno, po mogućnosti u zasebnoj sobi, a istovremeni boravak s ukućanima u zajedničkoj prostoriji poput kuhinje ili blagovaone svesti na minimum. U tom slučaju preporučuje se održavati odstojanje od 2 m i nositi zaštitnu masku te provjetravati prostoriju.

Osoba koja se brine za oboljelu osobu također treba nositi zaštitnu masku i rukavice u bliskom kontaktu s bolesnikom i u kontaktu sa suđem ili rubljem koje je bolesnik koristio. Perite ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristite sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola koje sadrži najmanje 60% alkohola. Površine koje bi mogli dodirivati i ostali ukućani (npr. kvake ili prekidači za svjetlo u kupaonici, kvaka hladnjaka, daljinski upravljači i sl) trebaju se redovito očisti ", kazao je doktor Trbušić.

On je naveo i kako se moraju ponašati kardiovaskularni bolesnici za vrijeme pandemije.

Više o tome možete pročitati OVDJE.