Sarajevska katedrala često na meti vandala

AA
Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, jedan od nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (BiH), česta je meta vandala koji se žele "kreativno" izraziti pisanjem grafita na njenim zidovima.

Rektor Katedrale Ante Meštrović smatra da bi nadležni organi trebali uraditi više da se ovaj tip vandalizma spriječi.

”Katedrala je kao nacionalni spomenik kulture veoma išarana, pogotovo dio koji je manje vidljiv. Apelirao bih na one koji imaju potrebu za nekakvim ‘kreativnim' izražavanjem, da to učine na drugom mjestu, a ne nacionalnom spomeniku kulture Bosne i Hercegovine”, rekao je rektor Katedrale Ante Meštrović.

Upravo zbog vandalizma te velike posjećenosti, visokih troškova grijanja, električne energije i tome sličnog, održavanje ovog nacionalnog spomenika jako je zahtjevno.

Katedralu posjećuju ljudi svih religija i iz različitih krajeva svijeta

Katedrala zbog svoje ljepote, duhovnog i historijskog značaja već duže od stoljeće privlači ljude svih religija iz različitih krajeva svijeta, naročito u vrijeme turističke sezone. Jedan od najpoznatijih posjetilaca bio je papa Ivan Pavao II, koji je bio u posjeti 1997. godine. Papa je pridavao veliki značaj Sarajevu, ali i Bosni i Hercegovini, pa ne čudi da se njegov spomenik nalazi upravo ispred Srca Isusova.

”Katedrala je crkva koja je neprestano u funkciji, jer se služe mise svaki dan, nedjeljom pogotovo”, rekao je Meštrović koji je dodao kako ljudi i za vrijeme Božića, Uskrsa i drugih svetkovina vrlo rado dođu.

Ova bogomolja i sada privlači veliki broj turista iz zemalja sa istoka, Bliskog Istoka, a nerijetki su posjetioci iz Turske, Južne Koreje, Japana, ali je i veliki broj ljudi iz regije.

Meštrović je podsjetio kako imaju i mise na engleskom jeziku, najviše za diplomate koji se nalaze u Sarajevu.

Katedrala, svjedok vremena, govori o kulturi mjesta u kojem se nalazi

Rektor je govorio i o tome šta je to što Katedralu ”Srca Isusova” čini posebnom ljudima širom svijeta.

”Sarajevo je vrlo interesantno iz više kutova promatranja. Katedrala govori o katoličkoj prisutnosti ovdje u Sarajevu. Njezin stil, nova gotika, pogotovo izvana Katedrale, dakle ogoljeni kamen, kako je Vancaš htio, daje posebnu skladnost. Na koncu Katedrala je svjedok jednog vremena, konca 19. stoljeća. Ona svjedoči o kulturi, na neki način općem shvaćanju umjetnosti i kulture toga vremena”, rekao je Meštrović koji je rektor Katedrale od 2009. godine.

Kazao je kako ono što Katedralu u Sarajevu razlikuje od one u Mostaru jeste i što je pravljena u drugom stilu i svjedok je drugog vremena, ali i da govori o kulturi, vremenu i ljudima mjesta gdje se nalazi.

Kamen temeljac položen 1884. godine

Za podizanje katedrale Srca Isusova u Sarajevu najveća zasluga pripada nadbiskupu Josipu Štadleru i arhitekti Josipu Vancašu.

”U početku je bilo planirano da se na ovom mjestu nalazi Gradska tržnica, međutim nadbiskup Štadler, graditelj Katedrale je htio uporno da ona bude što bliže Baščaršiji jer, po njegovom shvaćanju, nije imalo svrhe graditi Katedralu negdje gdje je daleko”, smatra Meštrović.

Prvi radovi, odnosno iskopavanja počela su 25. augusta 1884. godine, a kamen temljac je položen na današnji dan, 20. novembra 1884. godine u devet sati.

Sama ceremonija postavljanja kamena bila je skromna i da je tadašnji predsjednik Zemaljske vlade barun Ivan Appel tri puta ”zlatnom lopatom“ udario po tlu.

Katedrala je završena u septembru 1889. godine, a do sada je obnavljana nekoliko puta.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak