Građani na kapima: Sarajevo na vodi bez vode

Grad koji leži na Miljacki, Dobrinji, Željeznici, Bosni, Zujevini ima relativno čistu i kvalitetnu vodu, a apsurdno je da proživljava svakodnevne redukcije vode.

Mnogi stručnjaci pokušavali su objasniti zašto je to tako. Najčešće se spominju zastarjela vodovodna infrastruktura, čije cijevi su stare po 70 ili čak 100 godina, kao i mnogi nelegalni priključci. Vodovodna mreža u Sarajevu je duga oko 1.300 kilometara i dotrajalo je oko 80 posto vodovodne mreže.

KJKP Vodovodu i kanalizaciji d.o.o. dnevno se prijavi do 20 kvarova i bude oko 40 pritužbi građana. Radnici ovog poduzeća su u 2016. godini mjesečno popravljali oko 350 kvarova, dok je u 2015. godini u prosjeku bilo oko 250 mjesečnih popravki, podaci su ovog poduzeća.

Neke procjene govore da bi se godišnje moglo popraviti između 20 i 40 kilometara vodovodne mreže iako je u 2016. godini obnovljeno tek 3.235 metara (3,2 kilometra).

Prema podacima Zavoda za planiranje KS-a, u periodu od 2000. do 2010. godine isporuka vode opala je sa 32 na 26 miliona kubika. Istovremeno, troškovi za plaće zaposlenika su se u deset godina udvostručili, pa su tako 2000. godine iznosili 13 miliona KM, da bi se 2010. godine popeli na 26 miliona KM.

Kako je naveo Ured za reviziju institucija u FBiH u ranijim izvještajima, evidentirana su sumnjiva potraživanja KJKP Vodovoda i kanalizacije u iznosu od 54.749.238 KM. Navedena potraživanja povećavaju se za prosječno 2 miliona KM godišnje. Gubici se godišnje pokrivaju iz akumuliranih rezervi. KJKP Vodovod i kanalizacija ima oko 1.050 zaposlenih čija je prosječna plaća 1.447 KM. Poredeći radi, prosječna plaća u FBiH iznosi 820 KM.

Zbog zastarjele mreže evidentiraju se gubici vode od nevjerovatnih 75 posto, što je nivo nerazvijenih afričkih država. Europska unija propisala je maksimalne gubitke od 25 posto, dok su gubici vode u Danskoj i Njemačkoj tek oko 10 posto.

Zavod za javno zdravstvo KS-a u jednoj analizi naveo je da zbog svakodnevnih redukcija vode dešavaju se promjene u pritiscima u cijevima. Zbog toga se kanalizacija, teški metali i druge tvari, koje se nađu u blizini cijevi, ulazi u te cijevi. Osim toga, svakodnevno se smanjuje vodozaštitna zona.

U Sarajevu je 2016. godine analizirano 519 uzoraka vode, od čega je njih 38 ili 7,3 posto bilo zagađeno bakterijama fekalnog porijekla, dok je 481 ili 92,7 posto uzoraka bilo zdravstveno ispravno.

Do juna 2017. godine u analizama otkriveno je da osam uzoraka nije odgovaralo mikrobiološkim parametrima.

Paralelno s nestašicama vode, Vlada Kantona Sarajevo izdala je 19 koncesija za eksploataciju vode različitim firmama. Dostupne su informacije samo za dvije koncesije. Dvije kompanije potroše vode koliko je dovoljno za 20.000 stanovnika.

Veliki broj neplatiša, oko 70.000 nelegalnih priključaka, zastrajela infrastruktura, nedostatak novca, akumulirani gubici, ogroman broj kvarova i pucanja cijevi su veliki i nagomilani problemi koji se sporo rješavaju. Za to vrijeme sve nervozniji građani, koji su prisiljeni trpiti redukcije vode, ne mogu čekati da Skupština Kantona Sarajevo počne rješavati problem vodosnabdijevanja, iako je od istih tih građana izabrana na izborima.

Infografiku Sarajevo bez vode pogledajte na ovom linku.