Analiza rada Vlade i Skupštine KS-a: Nije riješen nijedan problem građana

Radiosarajevo.ba
Analiza rada Vlade i Skupštine KS-a: Nije riješen nijedan problem građana
Centar civilnih inicijativa (CCI) analizirao je rad Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo u 2017. godini. U analizi CCI-ja stoji da su primjetni određeni pokušaji da se nešto uradi, ali dominira reagiranje na posljedice umjesto uzroke.

Čeka se da problem eskalira, pa da se onda nešto pokušava uraditi, što je najlošiji mogući pristup. Nijedan od brojnih teških i naslijeđenih problema s kojim se suočava Kanton, odnosno njegovi građani, nije riješen. Ovo uprkos činjenici da se krenulo s rješavanjem nekim problema – bilo novim kreditima, bilo uvođenjem privremenih mjera za sanaciju.

Mnogi drugi ozbiljni problemi čekaju da "dođu na red", recimo zagađenost zraka o čemu će se, vjerovatno, pričati u trenucima ozbiljne opasnosti po zdravlje građana.

Vlada KS-a dosta radi, ali uz brojna kršenja pravila predviđena poslovnikom o radu ove institucije. U prvoj polovini 2017. godine, Vlada KS-a je održala 44 sjednice, od čega 20 redovnih i 24 vanredne, te čak 74 zasjedanja (većina redovnih sjednica realizovana je u više nastavaka). Vlada se, u kontekstu vremena i načina održavanja sjednica, ne pridržava svog poslovnika o radu. Vlada KS-a, u posmatranom periodu (za razliku od Vlade USK-a, recimo), nije održavala redovne sjednice svake sedmice, a pogotovo se nije pridržavala pravila o završavanju započete sjednice, odmah sljedeći dan, nego je rad na mjerama s određene sjednice razvlačio u nekoliko nastavaka u trajanju od po čak 10-15 dana. Može se reći da Vlada primjenjuje neki vlastiti, pomalo haotičan, sistem rada, ignorirajući propise koji reguliraju tu oblast, što nije bilo izraženo kod prethodnih vlada KS-a.

Ipak, produktivnost Vlade u prvoj polovini 2017. godine je među najboljim od 2010. Od 1.123 mjere razmotrene u ovom periodu, bolji je jedino rezultat iz prve polovine 2012. kada je razmotreno čak 1329 mjera. Međutim, kvantitet ne znači nužno i kvalitet. Među mjerama razmotrenim na sjednicama Vlade KS-a u prvoj polovini ove godine vrlo je malo posebno značajnih, kojima se sistemski utječe na rješavanje problema u društvu. Dominiraju amandmani na različite zakonske akte, koji čine čak petinu razmatranih mjera. Različita rješenja, saglasnosti, zaključci i odluke, obuhvataju 52 posto, izvještaji, informacije, planovi i programi čine daljnjih cca 20,7 posto od ukupnog broja razmatranih mjera. Broj značajnih mjera, kojima se sistemski uređuju neka oblasti ili rješavaju problemi, mnogo je niži. Zakoni čine tek 1,7 posto od ukupnog broja, na Vladi, razmotrenih mjera. A u prvih šest mjeseci ove godine, Vlada nije razmatrala nijednu strategiju, iako su tri bile planirane Programom rada. U prvoj polovini 2017. godine Vlada je podbacila u realiziranju zakona. Vlada je utvrdila ukupno 15 zakona, od toga 12 u prijedlogu i 3 u nacrtu. No, tri od ovih, na Vladi utvrđenih zakona u posmatranom periodu su, prije razmatranja na Skupštini, povučeni iz procedure i u prvoj polovini 2017. godine se nisu ponovo pojavili na dnevnom redu sjednica Vlade. To znači da je konačni rezultat Vlade u prvoj polovini 2017. godine: deset zakona utvrđenih u prijedlogu i dva u nacrtu. To je najlošiji polugodišnji rezultat aktuelne Vlade, od njenog imenovanja.

Analiza polugodišnje realizacije programa rada Vlade za 2017. godinu najbolje ukazuje na ozbiljnost propusta u zakonodavnoj sferi. Iako je zakonodavni plan, od prošlogodišnjih 41, sveden na tek 29 zakona u Programu rada Vlade za 2017. godinu, u prvoj polovini godine utvrđeno je tek njih sedam. U drugu polovinu godine ušlo se s obavezom da se do kraja 2017. utvrde još 22 zakona, dakle tri puta više nego u prvih šest mjeseci.

Program rada Vlade KS-a za 2017. nije usvojen na vrijeme i prema važećim propisima, ali treba konstatirati da je riječ o do sada najmanjem kašnjenju.

Među nerealiziranim mjerama koje su se trebale biti utvrđene u prvoj polovini 2017. godine nalazi se i čitav niz značajnih za kvalitet života građana. Među nerealiziranim mjerama je i Zakon o lokalnoj samoupravi, na čije se donošenje predugo čeka, planira već godinama i predstavlja obavezu po Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, Zakonu o principima lokalne samouprave u FBiH i presudama Ustavnog suda FBiH. Čeka se i Strategija za mlade, Strategija informatizacije osnovnih i srednjih škola u Kantonu Sarajevo, nisu usvojeni ni Program utroška finansijskih sredstava za regulaciju i uređenje riječnih korita, vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda na području KS-a za 2017. godinu, kao ni Program uređenja gradskog građevinskog zemljišta i realizacije kapitalnih investicija za 2018. godinu.

Ipak, utvrđene su neke vrlo značajne mjere, među kojima se ističu zakoni o osnovnom i srednjem obrazovanju, zatim Akcioni plan za prevenciju maloljetničkog prestupništva, Akcioni plan za provođenje Strategije razvoja KS. Vlada je, u posmatranom periodu, utvrdila i Program javnih investicija Kantona Sarajevo za period 2018-2020. godine, koji je trenutno u fazi nacrta. Vlada je pokrenula i određene korake ka sanaciji javnih preduzeća koja već godinama gomilaju gubitke, ali je epilog još uvijek neizvjestan. Produžen je moratorij na novo zapošljavanje, a Vlada je na 78. redovnoj sjednici zadužila sva javna preduzeća, javne ustanove i agencije (čiji je osnivač Skupština KS-a), da sva naredna zapošljavanja na neodređeno vrijeme vrši isključivo putem javnog konkursa.

Ministarstvo pravde i uprave je u prvoj polovini 2017. godine konačno pokrenulo ustavne promjene u KS-u koje će najzad omogućiti implementiranje niza presuda Ustavnog suda FBiH. Amandmanima koje je Vlada KS-a utvrdila (a Skupština, početkom avgusta, konačno usvojila), a kojima se djeluje na Ustav KS-a, provodi se i nekoliko presuda Ustavnog suda FBiH, koje se odnose na povredu prva na lokalnu samoupravu u Kantonu Sarajevo, te uređuju odnosi izmedu Kantona, Grada i općina u Kantonu i Gradu.

Među usvojenim mjerama u prvoj polovini 2017. su i neke vrlo kontroverzne i nepopularne. Među njima je odluka o povećanju cijene usluga grijanja, koja je izazvala čak i prikupljanje potpisa, u organizaciji opozicije, za upućivanje odluke na ocjenu ustavnosti. A tu je i Zakon o visokom obrazovanju, koji je izazvao žestoke polemike i nezadovoljstvo i protivljenje akademske zajednice, koja smatra da se radi o rješenju potpuno neprimjerenom za funkcionisanje Univerziteta u Sarajevu.

Vlada KS-a već drugu godinu uzastopno utvrđuje nacrt budžeta u skladu s rokovima propisanim Zakonom o budžetima u FBIH. Najviše budžetskih sredstava, Budžetom KS-a za 2017. godinu, planirano je za oblast Plaće i naknade troškova zaposlenih – 257.080.200 KM, odnosno 36 posto ovogodišnjeg budžeta. S obzirom na to da ovaj procenat u nekim kantonima dostiže čak i 60 posto, vidimo da Vlada KS-a ima značajna sredstva kojim, pravilnim usmjeravanjem, može realizirati ozbiljne projekte i utjecati na poboljšanje kvaliteta života svojih građana. I prvi koraci u usvajanju Budžeta za 2018. realizirani su na vrijeme.

Prema Dokumentu Okvirnog Budžeta 2018. – 2020., usvojenom 22. juna 2017. dug KS-a na dan 31. decembar 2016. godine iznosio je oko 196 miliona KM. U prvoj polovini 2017. godine donesene je nekoliko odluke o dodatnom zaduženju Kantona. Jedna se odnosila na projekt Vodovod Sarajevo, druga na projekat Energetska efikasnost za BiH, a još dvije na zaduženje Kantona putem emisije obveznica.

Sastavom Vlade, u kojoj su, od 13 članova, svega dvije žene, Vlada KS-a krši Zakon, koji nalaže da procenat manje zastupljenog pola ne smije biti ispod 40 posto, i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže. Nedovoljna efikasnost Vlade u realizaciji svojih planiranih obaveza utječe na efikasnost rada Skupštine i na njenu(!) realizaciju planiranih obaveza.

Za razliku od Skupštine ZDK-a, Skupština KS-a nije održavala zasjedanja u svakom mjesecu posmatranog perioda – napravila je pauzu u šestom mjesecu, a u prvom je održala samo vanrednu sjednicu, u vezi sigurnosne situacije u Sarajevu.

Sa 116 razmotrenih mjera Skupština KS-a je u prvih šest mjeseci 2017. ostvarila jedan od najlošijih polugodišnjih rezultata u posljednjih sedam godina. To je čak dva i po puta lošiji rezultat od onog iz prve polovine 2012. godine, recimo. A, upravo zahvaljujući tom i rezultatu iz prve polovine 2013. ukupni rezultat prethodnog saziva Skupštine KS-a, u prve dvije i pol godine njegovog mandata bio je za 15 posto ili za 106 mjera bolji od postignutog u prve 2,5 godine aktuelnog saziva.

Rezultat je ovako loš i zahvaljujući izuzetno velikom broju mjera povučenih s dnevnog reda skupštinskih zasjedanja, od vlade. Čak 38 mjera je povučeno – što je četvrtina od ukupnog broja mjera koje su trebale biti razmatrane u posmatranom periodu (a što je nezabilježeno u dosadašnjem radu Vlade KS). Od toga je 12 izvještaja o radu institucija iz oblasti kulture, sedam odluka o izmjenama osnivačkih akata ustanova pri Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice, a povučen je i niz zakona koji su se našli na dnevnim redovima sjednica Skupštine KS-a.

Jedan od povučenih zakona je i zakon o visokom obrazovanju koji je osim žestoke reakcije opozicije i stručne javnosti, uzrokovao neslaganje unutar skupštinske većine, zbog čega je i povučen. No, krajem jula zakon je ipak usvojen, s izvjesnim korekcijama, ali i dalje uz nezadovoljstvo i protivljenje akademske zajednice.

Analiza razmotrenih mjera daje dodatnog razloga za nezadovoljstvo rezultatima. Zakoni, kao ključna obaveza Skupštine (najvišeg zakonodavnog tijela Kantona), čine tek osam posto u ukupnoj masi razmotrenih mjera. A, Skupština nije razmatrala niti jednu strategiju za prvih šest mjeseci ove godine, iako su za ovu godinu planirane tri - Strategija informatizacije osnovnih i srednjih škola, Strategija za mlade, te Strategija razvoja obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Naravno, razlog je jednostavan – jer ih Vlada nije pripremila i utvrdila.

Programom rada za 2017. godinu, predviđeno je da se na skupštini o planiranim zakonima raspravlja 46 puta, a u prvih šest mjeseci, raspravljano je tek šest puta. Od zakona iz Programa rada Skupštine za ovu godinu usvojeno je tek tri zakona i još tri su prihvaćena u nacrtu i poslana u daljnju proceduru. Osim planiranih, usvojeno je i šest neplaniranih zakona, pa je konačni rezultat devet usvojenih zakona. No, ostaje činjenica da je za realizaciju u drugoj polovini godine ostalo više od 80 posto zakonodavnog dijela programa rada za ovu godinu.

Sva poređenja, u kontekstu usvajanja zakona, su negativna za aktuelne rezultate. Skupština KS-a je u prvoj polovini 2017. postigla svoj najlošiji rezultat u aktuelnom mandatu, usvojivši skoro duplo manje zakona nego u drugoj polovini 2015. godine. A, iako bi to bilo normalno za očekivati, nije ni najproduktivnija od inače hronično neproduktivnih kantonalnih skupština – ima za četvrtinu manje usvojenih zakona od Skupštine TK-a, i isti broj kao Skupština USK.

Skupština KS-a jedna je od pet kantonalnih skupština koje su program svog rada za aktuelnu godinu usvojile na vrijeme - prije početka godine na koju se odnosi. Ovo je tek treći put, u posljednjih deset godina, a prvi u ovom mandatu, da je program rada Skupštine KS-a usvojen na vrijeme i u skladu s Poslovnikom. Ukupna realizacija mjera iz Programa je nešto bolja od realizacije planiranih zakona, al i dalje neprihvatljivo niska. Za pola godine, Skupština je realizirala tek četvrtinu planiranog za ovu godinu.

Skupština KS-a ni u prvoj polovini 2017. godine nije održala nijednu tematsku sjednicu. Za razliku od Skupštine BPK-a, koja je u posmatranom periodu započela i 5. tematsku sjednicu, u aktuelnom mandatu, Skupština KS-a, u aktuelnom mandatu nije održala nijednu.

Budžet Kantona Sarajevo usvojen je na posljednjoj sjednici u 2016. godini u visini od oko 712 miliona KM, transparentno i uz provedenu javnu raspravu. Ovo je drugi put u aktuelnom mandatu, uzastopno, da Skupština na vrijeme i u skladu s propisima usvaja Budžet. Budžet je, u odnosu na prethodnu godinu, uvećan za oko 16 miliona KM, dok je od početka aktuelnog mandata uvećan za oko 36 miliona KM. Napomenimo da je ukupni deficit Budžeta Kantona Sarajevo, na dan 31. decembar 2016 godine, iznosio 77,5 miliona KM.

Skupština KS-a još uvijek, skoro pune tri godine od izbora, nije u potpunosti završila proces konstituiranja i funkcionira bez izabranog zamjenika predsjedavajuće iz srpskog naroda. Ovim se, na simboličkoj ravni, krši ravnopravnost konstitutivnih naroda. A, izostanak ozbiljne rasprave o uzrocima ovog problema, predstavlja zatvaranje očiju pred krupnim problemom koji zadire u samu suštinu političkog sistema u BiH.

Centri civilnih inicijativa pozdravljaju nedavno donošenje amandmana na Ustav Kantona Sarajevo. Pozdravljamo odluku Skupštine da prihvati sve predložene amandmane na Ustav KS-a, što predstavlja ustavno-pravnu reformu koja je temelj za potencijalni napredak i bolji život građana Sarajeva, jačanje principa vladavine prava, decentralizacije, supsidijarnosti i dobrog upravljanja.

Nužnost ove reforme Ustava Kantona Sarajevo pretežno se ogleda u potrebi za provođenjem odluka Ustavnog suda FBiH, koji je u 17 slučajeva utvrdio povredu prava i nadležnosti lokalnih samouprava s područja Kantona Sarajevo, te nedvosmisleno utvrdio sukob nadležnosti između Kantona, Gada i opština.

Naglašavamo važnost istovremenog provođenja velikog broja presuda Ustavnog suda, u vremenima čestog i opasnog negiranja autoriteta najviših sudskih instanci u državi.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak