U europskoj zemlji roditeljske patrole sprečavaju mlade da piju i drogiraju se

Island rješava problem sa napijanjem tinejdžera agažovanjem roditelja i promovisanjem muzičkih i sportskih aktivnosti za učenike.

Svakog vikenda roditelji širom glavnog grada Reykjavika kreću u dvosatnu večernju patrolu svojim kvartom i provjeravaju šta rade mladi. U 22 sata "roditeljske patrole" ulaze na popularna mjesta i muzika se isključuje.

Grupa roditelja koji patroliraju kroz četvrt Korar, u Reykjaviku - advokat, reklamni agent i diplomata, provjerava da li su djeca mlađa od 12 godina kod kuće u 20 sati, a djeca od 13 do 16 godina moraju kući u 22 sata. Ljeti, kada je školski raspust, "policijski sat" je dva sata kasnije, prenosi agencija Beta.

"Ako su djeca napolju kasno uvečer, mi im to samo kažemo lijepo i uljudno, i ona odu kućama", rekao je Heidar Atlason, veteran "roditeljske patrole". Uostalom, djeca se i na Islandu sada "više druže online nego uživo, napolju", dodao je on.

Usredsređena na lokalno učešće i promovisanje više muzičkih i sportskih opcija za studente, ta otočna država u sjevernom Atlantiku ukida tinejdžersku kulturu opijanja i pušenja. Uz to, islandski tinejdžeri sada imaju jednu od najnižih stopa zloupotrebe opojnih droga u Europi.

"Ključ uspjeha je stvaranje zdravih zajednica i na taj način i zdravih pojedinaca", rekla je Inga Dora Sigfusdotir, profesorica sociologije koja je osnovala rastući program "Omladina Islanda", preimenovan u "Planeta omladine".

Tajna je, kaže ona, u tome da se mladi ljudi nečim bave i da se roditelji bave njima, a da ne razgovaraju mnogo samo o drogama ili alkoholu. To je u suprotnosti s drugim programima za borbu protiv ovisnosti, koji tinejdžere pokušavaju da zadrže na školskim predavanjima, uz zastrašujuće poruke o pušenju i pijenju alkohola.

"Govoriti tinejdžerima da ne koriste drogu, može izazvati suprotnu reakciju - da iz znatiželje probaju", rekla je Sigfusdotir.

Krajem prošlog vijeka, 1999. godine, kada bi se hiljade tinejdžera okupljale u centru Reykjavika svakog vikenda, ankete su pokazale da je 56 posto islandskih 16-godišnjaka pilo alkohol, a toliko i probalo da puši. Godinama kasnije, Island ima najniže stope pijenja i pušenja među 35 zemalja u Europi.

Prosječno, 80 posto 16-godišnjaka u Europi je probalo alkohol barem jednom, a na Islandu svega 35 posto, te je to jedina zemlja u kojoj se više od polovine učenika potpuno uzdržava od alkohola. Danska, druga bogata nordijska zemlja, ima najveću stopu pijenja alkohola među tinejdžerima, zajedno s Grčkom, Mađarskom i Češkom, gde je takvih od 92 do 96 posto.

Gradonačelnik Reykjavika Dagur B. Egertson rekao je da je islandski plan "da društvo daje bolje mogućnosti" tinejdžerima od zloupotrebe supstanci. On veruje da je omladinsku kulturu u njegovoj zemlji dramatično promenila široka paleta mogućnosti koje đake danas angažuje i inspiriše.

Ipak, bolje mogućnosti koštaju. Općine, poput Reykjavika, investirale su u sportske dvorane, muzičke škole i omladinske centre. Da bi programi postali široko dostupni, roditeljima se nudi vaučer u vrednosti 500 dolara za sportske ili muzičke programe za njihovu decu.

Egertson kome je 46 godina, seća se da je ono što je bilo društveno prihvatljivo kada je on bio tinejdžer, sada skandalozno. S druge strane, sada je anksioznosti i simptoma depresije više nego ikada ranije, naročito kod devojaka, gde se stopa udvostručila u poslednjih deset godina.

"Vaping" je zamenio upotrebu duvana, a oko 40 odsto islandskih 16-godišnjaka je probalo "elektronske cigarete".