Kako izgleda život u Švedskoj i gdje su oni a gdje smo mi

Urednik BUKA portala Elvir Padalović razgovarao je sa čovjekom koji je prije više od dvije decenije otišao iz BiH. Živi i radi u Švedskoj. Veliki broj ljudi interesuje se kako zapravo izgleda život vani, pa je Padalović odlučio provjeriti kako se zaista živi u inostranstvu.

Radi u privatnoj firmi koja se bavi proizvodnom djelatnošću u marketingu. Radno vrijeme je 8 radnih sati, na što još dolazi pola sata ili sat ručka neplaćeno.

“Znači, tamo sam 9 sati, od kojih je 8 plaćenih. Radim od 7-16. Svaki minut prije i poslije je plaćen x 1.25, jer se računa kao prekovremeno. Plata je u prosjeku 2.800 eura, mada i to dosta varira zavisno od iskustva. Početna je oko 2.000 eura. Na ovaj iznos ide 30 posto poreza, koji ide državi i od kojeg se sve finansira, od policije, vojske, preko bolnica, vrtića, škola, razvoja gradova, gradnje i tako dalje” kaže sagovornik.

Kada je riječ o kvaliteti i troškovima života, oni zavise mnogo od toga u kom tipu objekta živiš.

”Svi mlađi ljudi žive u stanovima, a sve familije s djecom u kućama. Naravno, ima izuzetaka, ali tako je najpraktičnije za sve koji mogu. Da bi se tako živjelo, oboje moraju raditi puno radno vrijeme. Moglo bi se reći da na stanarinu/kuću ide 25 posto primanja, znači nekih 800-1400 eura. Svi objekti se uzimaju na kredit, gdje možeš da izabereš malo višu fiksnu kamatu na recimo 10 godina ili kliznu kamatu koja trenutno iznosi 1.6 posto”, ističe on.

Kada je riječ o troškovima za režije, na struju za kuću kao što je njegova (100 kvadrata) troši 60 eura, voda hladna 15 eura, a grijanje i topla voda oko 150 eura mjesečno. Telefon fiksni se ne koristi uopće, uglavnom svi koriste mobitele, čiji račun izlazi 25 eura fiksne sume, gdje možeš da pričaš, šalješ poruke i koristiš 5GB interneta.

Za hranu se troši otprilike 500 eura mjesečno, s tim da sve više ljudi kupuje samo eko hranu, a ona je dosta skuplja.

Hljeb košta 2 eura, litra mlijeka 1 euro, crveno meso je najskuplje i do 30 eura kilogram, dok je piletina oko 8 eura kilogram.

“Koliko ostaje od plate se ne može reći, jer sve familije imaju djecu koja imaju razne sportske aktivnosti. Djeca od 5 godina pa nadalje imaju često po dva sporta sedmično, znači 4 treninga. Sve to varira, ali uopšteno recimo da one prave štediše sa prosječnim platama, koji žive u stanu, mogu da uštede i jednu cijelu platu, znači oko 2.000 eura na ruke, dok familije s djecom koji žive u kućama mogu da se zadovolje sa 500 eura”, kaže sagovornik u razgovoru za Buku.

Što se tiče ostalih troškova, vrtić košta 80 eura, gdje sve ulazi u cijenu, i dijete je tamo 10 sati.

“Škola je besplatna, a hrana i sve potrebno se finansira od države tj. od našeg poreza od 30 posto. Auto na kredit košta u prosjeku između 300-400 eura na 7 godina. Sad pričam o malo većim karavanima, jer se to najviše kupuje. Govorimo o novim autima, naravno. Polovni opet variraju mnogo”, kaže on.

Redovan godišnji odmor u Švedskoj je ukupno 5 sedmica, gdje poslodavac mora odobriti 4 sedmice u komadu ako to radnik želi. U prosjeku se mogu naraditi još tri od prekovremenog. Svaka minuta koju naradiš ide u saldo sati i tako se nabere još koja sedmica. Tih 5 sedmica je plaćeno normalno kao da se radi.

Kada je riječ o roditeljstvu, radnik koji dobije dijete ima pravo na 420 slobodnih plaćenih dana, koji se mogu podijeliti sa suprugom kako god želite. Ali ima još jedna zanimljiva računica.

”U sedmici je 7 dana. Ti možeš da uzmeš plaćeno od 1-7 dana i od tog zavisi koliko dugo možeš biti s djetetom. Ako drugi roditelj ima dobra primanja može se uzimati manji broj dana, recimo 3 dana, i onda kad podijelis 420 sa 3 dobiješ 140 sedmica. To je skoro tri godine i niko ti to ne može odbiti po zakonu kada je dijete u pitanju”, kaže za kraj sagovornik.